Kako se približavaju njemački prijevremeni parlamentarni izbori koji se održavaju 23. veljače, tako sve biše ključa i politička borba između ključnih suprotstavljenih tabora tradicionalne ljevice i tradicionalne desnice, ali i atmosfera u čitavom društvu. Kako sada stvari stoje, korist iz svega toga najviše bi mogla imati njemačka krajnja desnica, artikulirana prije svega kroz drugu po popularnosti njemačku stranku Alternativa za Njemačku, čija popularnost u međuvremenu i dodatno raste.
Podsjećamo kako je vodeći kandidat na njemačkim parlamentarnim izborima idućeg mjeseca Friedrich Merz doveo u pitanje tabu o suradnji s krajnjom desnicom, nakon što je u srijedu predložio planove za ograničivanje migracije oslanjajući se na glasove zastupnika Alternative za Njemačku (AfD).
Evo što o svemu tome, kao i o mogućim posljedicama kaže tekst objavljen 3. veljače u mediju Politico, iz kojeg izdvajamo prema nama najzanimljivije dijelove kako slijedi u tekstu.
U istom se navodi kako su kandidat bloka CDU-CSU i barem za sada najveći favorit za budućeg njemačkog kancelara, čelnik CDU-a Friedrich Merz i njegova stranka prošlog tjedna pokušali progurati kroz parlament niz oštrih mjera za tražitelje azila uz potporu krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), što je potez koji ruši tabue i potkopava “vatrozid” zemlje protiv ekstremista. Nisu uspjeli (12 zastupnika iz njegovog CDU-a se tome usprotivilo), ali Merz je sada još odlučniji, tvrdeći da je epizoda samo razotkrila stav stranaka o po Njemačku ključnom pitanju migracija.
“Kada bi se takvo pojašnjenje trebalo dogoditi, ako ne tri tjedna prije saveznih izbora?” Merz je to rekao novinaru tijekom vikenda u kampanji u svojoj matičnoj državi Sauerland u zapadnoj Njemačkoj. “Sada postoji jasnoća”, rekao je . “Stvari ne mogu biti bolje.”
U konačnici, međutim, krajnja desnica bi mogla imati najviše koristi.
Najvjerojatniji njemački kancelar sve popustljiviji prema suradnji s AfD-om
Otvara ‘vrata pakla’?
Dok antiimigracijska oluja pokreće krajnju desnicu diljem Europe, volja konzervativaca da stave radikalne desničarske stranke u karantenu posvuda, od Austrije do Nizozemske, slabi. Merz se kladi da Njemačka nije izuzetak, unatoč mračnoj povijesti, te da se njegovi konzervativci neće boriti protiv prevladavajućih vjetrova čak i ako to znači stajanje rame uz rame s krajnjom desnicom u pogledu oštrih migracijskih mjera.
No čini se da se mnogi Nijemci osjećaju drugačije, sudeći po njihovom bijesu Merzovom pokušaju, po prvi put u njemačkoj poslijeratnoj povijesti, da uz potporu krajnje desnice usvoji neobvezujući prijedlog kojim se tražilo da se tražitelji azila odbijaju na granicama zemlje. U petak su Merzovi konzervativci ponovno pokušali, ali ovaj put nisu uspjeli usvojiti zakon o imigraciji unatoč gotovo jednoglasnoj podršci AfD-a — ponižavajući poraz za favorita na izborima.
Kao odgovor na Merzovu taktiku, deseci tisuća prosvjednika okupili su se u gradovima diljem zemlje tijekom vikenda kako bi prosvjedovali protiv slabljenja vatrozida. “Merzu se više ne može vjerovati”, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz; Robert Habeck, kancelarski kandidat Zelenih, nazvao je Merzovu promjenu stava o vatrozidu “diskvalifikacijom” za kancelarsku dužnost.
U međuvremenu, u parlamentarnoj raspravi, Rolf Mützenich, visoki član Socijaldemokratske stranke lijevog centra (SPD), optužio je Merza za otvaranje “vrata pakla” i pozvao ga da posluša lekcije njemačke Weimarske republike iz 1920-ih, koja je kasnije ustupio mjesto nacističkoj vladavini, rekavši da je republika propala zbog “nedostatka jedinstva od strane demokrata”.
Merz inzistira na tome da ne surađuje s AfD-om, već samo nastoji donijeti mjere koje favoriziraju konzervativci, bez obzira na to tko ih još podržava. I za razliku od konzervativaca drugdje u Europi, Merz i dalje obećava da neće vladati u koaliciji s krajnjom desnicom. Održi li svoju riječ, vjerojatno bi morao vladati s nekom od stranaka lijevog centra koje su ogorčene njegovom taktikom.
Jedini način da se zaustavi AfD, tvrdi Merz, jest da glavne stranke poput njegove drastično smanje migraciju. Ako ga stranke lijevog centra neće podržati, kaže, učinit će to uz pomoć krajnje desnice.
Većina konzervativaca zbija redove iza njega.
“Osobno sam uvjeren da je vatrozid apsolutno neprikladan koncept” za borbu protiv AfD-a, rekao je za POLITICO Jürgen Hardt, viši parlamentarac Merzove Kršćansko-demokratske unije (CDU).
“Stav mnogih na ljevici je da te ljude morate isključiti i marginalizirati. To je izuzetno opasan koncept. Jer iza vatrozida vatra bjesni.”
Umiješala se i Angela Merkel
Dok Merz uživa znatnu potporu unutar trenutnih redova svoje stranke, intervencija Angele Merkel prošlog tjedna otkrila je konzervativni raskol, a bivši kancelar CDU-a nazvao je Merzovo prihvaćanje podrške AfD-a “pogrešnim”. Kao daljnji znak te podjele, 12 konzervativnih parlamentaraca u petak nije glasovalo za zakon o imigraciji koji je Merz nastojao usvojiti uz podršku AfD-a, što je dovelo do njegovog neuspjeha.
Ali to vjerojatno neće uvjeriti Merza da promijeni smjer. Nakon što je stranku oštro povukao udesno otkako je preuzeo kormilo 2022., na mnoge je načine nastojao poništiti naslijeđe Merkel, čija je velikodušna politika prema izbjeglicama omogućila uspon AfD-u.
Merz vjeruje da će njegov antiimigracijski smjer u konačnici privući birače konzervativnom savezu, koji sada ima 30 posto glasova, ali je u posljednje vrijeme statičan ili pada u anketama. Nasuprot tome, AfD je na drugom mjestu s 21 posto i bilježi rast podrške posljednjih tjedana.
Međutim, na kraju bi Merz mogao izgubiti glasove, kako od centrista kojima je odbojno njegovo slabljenje vatrozida, tako i od onih krajnje desnih koji vjeruju da njegova antiimigracijska obećanja neće biti dioničara u budućoj koalicijskoj vladi s SPD ili Zeleni.
Zapravo, Merzova taktika bi na kraju mogla najviše koristiti krajnjoj desnici. AfD je iskoristio njegov neuspjeh da u petak usvoji zakon o imigraciji, unatoč potpori krajnje desnice, kao dokaz da konzervativci nisu u stanju provesti istinsku promjenu – i kao dokaz Merzove nesavjesnosti.
“To je bila demontaža Friedricha Merza kao kancelarskog kandidata”, rekla je nakon glasovanja Alice Weidel, kancelarska kandidatkinja AfD-a. “Zaokreta u pogledu migracija i prave političke promjene može biti samo s Alternativom za Njemačku.”
Velike demonstracije u Njemačkoj protiv krajnje desnice
