Američki predsjednik Donald Trump je od samog preuzimanja vlasti 20. siječnja velikom dinamikom počeo provoditi u djelo brojna politička obećanja snažnog karaktera koja je najavljivao tijekom svoje predizborne kampanje, pa je svima jasno kako je ovoga puta odlučan u svojoj namjeri preustroja SAD-a kako na unutarnjem, tako i na vanjskom planu, kao i to da mu u ostvarenju ciljeva više nitko kod kuće ne podmeće noge. Štoviše!
Jedan od poteza kojeg Trump sada povlači je i zahtjev prema američkim saveznicima u NATO-u za povećanje njihovih proračunskih izdataka za obranu. Najčešće navodi broj od 5% BDP-a, što je, međutim, za mnoge europske zemlje, od kojih su one najvažnije – poput Njemačke ili Francuske gotovo u recesiji – gotovo nemoguće provesti u djelo.
Međutim, čini se da Europska komisija (EK) i za taj njihov problem ima rješenja, sve u sklopu nove politike ne zamjeranja odlučnom i, kako to vole reći nepredvidljivom američkom predsjedniku. Evo što EK namjerava učiniti, što je upravo priopćila njezina predsjednica Ursula von der Leyen.(UvdL)
Europska komisija spremna je primijeniti fleksibilnost u primjeni pakta o stabilnosti i rastu, koji propisuje fiskalnu disciplinu, ako zemlje članice iz svojih proračuna budu financirale obrambene projekte, izjavila je UvdL.
“Nacionalni proračuni su ograničeni pravilima pakta o stabilnosti i rastu, ali u izvanrednim vremenima moguće je imati izvanredne mjere i mislim da živimo u izvanrednim vremenima”, rekla je UvdL na konferenciji za novinare po završetku neformalnog samita čelnika EU-a, koji je u cijelosti bio posvećen obrani i sigurnosti, a na kojem je sudjelovao i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Kako Pakt o stabilnosti i rastu propisuje da proračunski deficit država članica ne smije prelaziti 3 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a, najava predsjednice EK značila bi da bi države članice mogle imati i veće deficite ako su ta sredstva namijenjena za obrambene projekte.
“Mi ćemo u Komisiji razmotriti korištenje veće fleksibilnosti u paktu o stabilnosti i rastu kako bi se dalo više fiskalnog prostora državama članicama da povećaju potrošnju na obranu”, rekla je predsjednica EK.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao je da rasprava na neformalnom skupu bila fokusirana na identificiranje prioritetnih područja u obrani u kojima zajedničko djelovanje na razini EU-a daje bolje rezultate nego kada to članice rade pojedinačno. “U današnjoj raspravi jasan fokus je bio na protuzračnoj i proturaketnoj obrani”, rekao je Costa.
O svemu se oglasio i poljski premijer Donald Tusk kazavši slijedeće: “Danas nitko nije doveo u pitanje potrebu zajedničke potpore za projekte protuzračne obrane. Poljska, podsjećamo, trenutačno predsjedava Vijećem EU-a.
Na sastanku je bilo riječi i o transatlantskim odnosima koje karakterizira velika neizvjesnost zbog najava američkog predsjednika Donalda Trumpa da će uvesti carine na proizvode iz EU-a. Von der Leyen je rekla da je Europska unija spremna odlučno odgovoriti ako se to dogodi.
‘Čuvaj se Trumpove ruke’: Trump, nakon Kolumbije, slomio i otpor Paname koja je učinila nešto nevjerojatno
