Vučić udara po Hrvatima preko svoje ‘enklave’, a ovo je posebno bolna istina za Hrvatsku

Crna Gora na nezadovoljstvo Hrvatske usvojila je Rezolucija o Jasenovcu. Ovu političku inicijativu progurala je crnogorska prosrpska politička većina na vlasti u toj zemlji. Hrvatska je ranije zaprijetila da bi usvajanje rezolucije u Jasenovcu zasigurno usporilo EU integracije Crne Gore te da ne bi dobro utjecalo na dosadašnje dobrosusjedske odnose dvije države.

Nakon usvajanje rezolucije crnogorski predsjednik Jakov Milatović razgovarao je sa svojim hrvatskim kolegom Zoranom Milanovićem. “Složili smo se da je naša obostrana dužnost da se s pijetetom sjećamo svih žrtava genocida u Jasenovcu; a ne da politički trgujemo i žrtvama i zločinom, koji nitko ne poriče i čije se godišnjice već desetljećima službeno obilježavaju”, napisao je Milatović na društvenoj mreži X.

Milatović je, pak, u svojoj objavi dodao da su i Crnoj Gori po pitanju vanjske politike, prioritet dobrosusjedski odnosi i europske integracije. Na tome je, naime, bio naglasak u oštroj prosvjednoj noti koju je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo u Podgoricu zbog izglasavanja rezolucije. Međutim pitanje je koliko su odnosi sa susjedima ustvari dobro. Zapravo, kad pogledamo širu sliku, Hrvatska je sa svim susjedima oko nečega u svađi.

Upravo sam razgovarao sa Predsjednikom Republike Hrvatske gdinom Milanovićem.

Složili smo se da je naša obostrana dužnost da se sa pijetetom sjećamo svih žrtava genocida u Jasenovcu; a ne da politički trgujemo i žrtvama i zločinom, koji niko ne poriče i čije se godišnjice već… pic.twitter.com/mTu0YgKkfG

— Jakov Milatovic 🇲🇪🇪🇺 (@JakovMilatovic) June 29, 2024

Pitanje granice s Crnom Gorom

Prevlaka je hrvatski poluotok koji se nalazi na granici s Crnom Gorom na samom ulazu u Boku Kotorsku. Stari naziv je Prevlake je Ponta Oštra prema istoimenom rtu koji je najjužnija točka hrvatskog kopna.

Poluotok i njegovo okružje bilo je predmet spora između Savezne Republike Jugoslavije i Republike Hrvatske. Crna Gora je pravna sljednica Savezne Republike Jugoslavije što znači da Hrvatskom s njom još rješava granični spor uspostavljen na temelju Protokola o Prevlaci iz 2002. godine.

Razgraničenje na kopnu je riješeno prema granici iz 1956. godine, no morska granica kod Prevlake i dalje nije definirana jer granica nije postojala za vrijeme SFRJ. U takvim slučajevima granica bi se trebala definirati prema UN-ovoj Konvenciji o pravu mora. Prema Konvenciji morska granica se kreće crtom sredine između kopnenih točaka dviju država, sve dok se te države ne dogovore drugačije.

Naknada štete iz rata

Ranko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore, izjavio je 27. veljače 2007. godine da Crna Gora, koja je nedavno stekla neovisnost, neće moći isplatiti Hrvatskoj puni iznos ratne odštete za vojne napade iz 1991. godine. Istaknuo je kako će se postići bilateralni sporazum o političkoj i moralnoj odgovornosti Crne Gore.

Krivokapić je razgovarao o naknadi štete s Vladimirom Šeksom tijekom njegovog službenog posjeta Podgorici. Krivokapić je naveo da Crna Gora, prema međunarodnom pravu, nije odgovorna za napade jer nije donosila odluke u bivšoj Jugoslaviji. Procijenjena šteta iznosila je 35 milijuna eura, no Crna Gora je isplatila samo 375.000 eura kao kompenzaciju za pljačku stoke, što je oko jedan posto procijenjenog iznosa. Političari su se međusobno posjećivali, što je ukazivalo na obostrani interes za suradnju i gospodarski razvoj.

Godine 2017. vlada Crne Gore imala je deset dana da isplati odštetu po tužbama više od 200 Hrvata koji su bili zatočeni i mučeni u logoru Morinj u Boki kotorskoj 1991. i 1992. godine. Nakon što su presude postale pravomoćne, Crna Gora je žrtvama logora Morinj morala isplatiti oko 1,4 milijuna eura.

Orban u uredu ima kartu Velike Mađarske

Mađarskog premijera Viktora Orbana već dugo se optužuje da je “ruski igrač”, a poznato je da je politički saveznik Aleksandra Vučića i Milorada Dodika. Budući da Orban i Vučić imaju slične vizije za svoje države i da ih vode na sličan način prepoznali su se kao prirodni saveznici, a Vučić je mađarskog premijera u više navrata nazvao i prijateljem.

Mađarska manjina u Srbiji uvijek podržava Vučićeve vlade. Orban gura narativ da je Srbija najmoćnija zemlja Zapadnog Balkana te da su Srbi najmnogobrojniji narod Balkana, pa će preko njih najlakše ostvarivati vlastite interese. Mađarska je vlada u više navrata tražila da se Srbija primi u EU preko reda. Poznato je da Orban u svom uredu ima kartu Velike Mađarske te da se na jednoj utakmici pojavio sa šalom koji također ima taj uzorak. Velika Mađarska, za razliku od Velike Srbije, država je koja je povijesno doista postojala, pa se barem može reći da se ne radi o povijesnom revizionizmu, ali je svejedno zabrinjavajući znak od državnog čelnika.

Vučić s druge strane ne trudi se poboljšati odnose s Hrvatskom, a poznato je i kakvu je politiku zazivao devedesetih. Istovremeno Dodik je nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici rekao da su u BiH ratne zločine činili samo Hrvati, a da srpska vojska tamo nije ni bila prisutna.

Vučić o Velikoj Srbiji

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić od devedesetih sanja o Velikoj Srbiji i čuvenoj granici Karlovac-Karlobag. Vučić je u Glini 1995. godine održao govor od kojeg se ledi krv u žilama. Tada je govorio protiv Slobodana Miloševića i posebnu njegovu odnosu prema Krajini.

Postoji savršeni recept za nove ratove na Balkanu: Vezan je uglavnom za Hrvate i Srbe

“Ako srpski radikali pobijede i poraze Slobodana Miloševića, vi znate da ćete živjeti u Velikoj Srbiji!”, tad je rekao Vučić i privukao ovacije. “Pitali su me za neke izjave iz 90-ih u Glini… Pa nisam ja tada govorio samo u Glini, bio sam i u Vojniću, Vrginmostu… I tada sam rekao kako se nadam da će Republika Srpska Krajina opstati. Je li to za ispriku, a nije 250.000 ljudi koji su ostali bez svojih ognjišta. Zar je to manje bitno?”, komentirao je Vučić svoje izjave.

“U našoj regiji postoji isti modus operandi za napade na Srbiju. Moj će odgovor danas biti precizan i jasan, kada god bi Srbija podigla glavu, kada ne bi bila ponižena i služila tuđim interesima, uvijek bi se radila koalicija u regiji. Neki bi bili stalno prisutni kao Hrvatska”, rekao je Vučić povodom objave Rezolucije o Jasenovcu. Zatim se opet vratio na Hrvatsku. “Što se Hrvatske tiče, želim im još mnogo tekstova. Ponosan sam na to što imam dovoljno snage i hrabrosti da im se suprotstavim. Kod mene nije bilo pa prošlo, ali ja gledam u budućnost. Ali da vi meni uspoređujete Jasenovac sa Stajićevom, zatiranje djece, jednog naroda s vašim dnevnopolitičkim obavezama, a da ja na to šutim, ne pada mi na pamet. Biram da budem napadan, s ponosom to nosim”, zaključio je.

Problemi sa Slovenijom

Hrvatska i Slovenija diplomatske odnose službeno su započele 6. veljače 1991. godine u ozračju raspada Jugoslavije i samostalnosti koje su stekle ove dvije države. Međutim iako nikad nismo ratovali protiv Slovenaca i bilo bi ih nepravedno nazvati neprijateljima ili suparnicima, često su nam političkim problemima zadavali glavobolje.

Najizraženiji od problema koje smo imali sa Slovenijom je hrvatsko-slovenski granični spor koji je nastao raspadom Jugoslavije. Najme tijekom postojanja bivše države nije bila definirana hrvatsko-slovenska morska granica. No tu je još slučajeva iz recentne i davne povijesti. Gradnja autocesta, slovenske vinjete, elektrana Krško, slovenska odmarališta, Ljubljanska banka ključni su sporovi iskrsli u suvremenim odnosima sa Slovenijom.

Hrvatska je u Šengen ušla početkom prošle godine. Šengen je zamišljen kao prostor u Europskoj uniji u kojem doista nema granica, odnosno u njemu je dopuštena potpuna sloboda kretanja. Međutim taman kako je Hrvatska ušla u taj prostor i konačno smo očekivali kraj dugog čekanja na slovenskoj granici, Slovenija je uvela suspenziju šengenskog prostora.

Tenzije s talijanskom premijerkom

Talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je u Italiji poznata po svojim kritikama Europske unije, masovne imigracije i LGBT lobija, Hrvatima je posebno zanimljiva po nekim svojim kontroverznim izjavama o našoj zemlji. Svaka njezina izjava izazvala je kod određenih srpskih radikala potpore, bar u vidu medijskih reakcija.

Tako je 2014. u objavi na društvenim mrežama napisala: “Bit će da sam uvijek bila protiv ulaska Hrvatske u EU dok ne dođe do povrata imovine Ezulima. Da ne govorim o povratku, izravno, Istre i Dalmacije.” Dotakla nas se i 2018. godine komentirajući finale Svjetskog prvenstva u nogometu kada je rekla da se “između Francuza i Hrvata, ne zna tko je veći anti-Talijan”.

Meloni bi se ipak trebala upoznati s povijesnim činjenicama u ovom pitanju. Nagađa se kako se u svojoj objavi Meloni referirala na Rimske ugovore, koje je Nezavisna Država Hrvatska sklopila s Kraljevinom Italijom u Rimu 18. svibnja 1941. godine. Te ugovore potpisali su Ante Pavelić i Benito Mussolini. Ti ugovori sastojali su se od triju dokumenata: o razgraničenju, o mornarici i o političkim odnosima Italije i NDH. Italiji je na temelju tih ugovora pripalo područje tzv. Prve zone, koje je obuhvaćalo dijelove Hrvatskoga primorja i Gorskoga kotara (bivši kotari Sušak, Kastav, Čabar i dio Delničkoga kotara te grad Bakar i otoci Krk i Rab), kao i dio Dalmacije (zadarski arhipelag i obala od Novigradskoga mora do područja istočno od Splita, sa zaleđem do rijeke Zrmanje i Drniša te svi srednjodalmatinski otoci osim Brača i Hvara, a na jugu otoci Korčula i Mljet te Boka kotorska).

U Bosni i Hercegovini Dodik je Vučićev čovjek

U Bosni i Hercegovini predstavnik Republike Srpske Milorad Dodik poznat je srbijanski igrač. Orbana i Vučića smatra svojim prijateljima, a blizak je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Dodik je zagovaratelj politike “srpskog svijeta”, koja okuplja Srbe iz više zemalja i bori se za njihovu sferu interesa.

Čak ni predstavnik Hrvata u BiH Željko Komšić nije hrvatski igrač. Komšić se strogo protivio izgradnji Pelješkog mosta, do te mjere da je čak prijetio da će BiH podići tužbu protiv njegove izgradnje. Komšić je tvrdio da bi izgradnjom mosta Hrvatska prekršila Međunarodnu konvenciju o pravu mora.

Općine i županije s većinskim hrvatskim stanovništvom u BiH negativno su reagirale na njegov izbor za člana Predsjedništva, proglašavajući ga nepoželjnom osobom. Hrvati u BiH većinom ga ne smatraju svojim predsjednikom i osporavaju njegov legitimitet kao predstavnika hrvatskog naroda. Bosanskohercegovački književnik Miljenko Jergović izjavio je da su bošnjački nacionalisti izborom Komšića pokušali marginalizirati Hrvate kao ravnopravni narod u BiH.

Jedini hrvatski prijatelji na Balkanu

I tako se čini da je Hrvatska okružena susjednim zemljama s kojima vladaju tenzije. Jedino s Albanijom na Balkanu nemamo vanjskopolitičke sporove niti izbijaju skandali.

U Beogradu vatrometom i avionima proslavljen Svesrpski sabor: ‘Moramo sačuvati mir i slobodu’

Međutim Albanija nam nije strateški partner, već smo više orijentirani drugim zemljama u regiji. Vidi se da bi Hrvatska trebala više raditi na diplomaciji u regiji, ali to zahtijeva puno strpljenja i razumijevanja te i dobre volje od strane političkog vrha drugih zemalja.