Ilustracija/Hercegovina.info
Milijuni ljudi širom svijeta ovise o dobrovoljnim darivateljima krvi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), svake dvije sekunde nekome je potrebna krv.
Kakvo je stanje sa zalihama krvi u Federaciji, pogotovo u ljetnom razdoblju, odgovorila je za Faktor direktorica Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH, prim. mr sci. dr. Aida Đozo.
”Ako su zalihe krvi stabilne i ako uspijevamo ispuniti princip “samodovoljnosti” u krvnim pripravcima, može se smatrati kako je ispunjen strateški cilj u transfuzijskoj djelatnosti jedne države. Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH u kontinuitetu do sada uspijeva ispuniti ovaj strateški cilj i osigurati pacijentima sigurne i kvalitetne krvne pripravke u pravo vrijeme i u pravim količinama. Nekada su se primjećivale sezonske varijacije u potrebama za krvnim pripravcima, ali u posljednjih par godina, potrebe su konstantno u porastu”, kazala je Đozo.
U FBiH je, dodala je, najzastupljenija A krvna grupa pa su posljedično i najveći zahtjevi za darivateljima ove krvne grupe.
U ljetnim mjesecima uvijek dolazi do smanjenih zaliha krvi, ali direktorica Đozo naglašava kako ni tu sada nema stalnog pravila.
”Ljetni mjeseci su bili poznati kao razdoblje smanjenih zaliha krvi, zbog godišnjih odmora i izbivanja stanovnika iz mjesta stanovanja, s jedne strane, a s druge strane, potrebe znaju biti uvećane zbog pojačanih aktivnosti ljudi na otvorenom, u prometu itd. i veće izloženosti nesrećama. Također, može se, iako rijetko, opaziti i da ljudi apstiniraju od darivanja krvi zbog enormno visokih temperatura, koje narušavaju funkcioniranje njihovog organizma. Međutim, uvjeti u kojima se krv daruje su temperirani i kontrolirani, te uz pridržavanje preporuka liječnika transfuziologa i pojačan nadzor nad darivateljima krvi u ovakvim ekstremnim temperaturnim uvjetima, neželjeni efekti su gotovo zanemarivi”, objašnjava direktorica Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH.
Dodaje kako je darivanje krvi preporučena građanska i ljudska dužnost zdravih prema bolesnim, koja nema alternativu.
Ona je dobrovoljna i anonimna i mora biti konstantno održavana, kako bi se spašavali i održavali ljudski životi.
”Organiziranim, sustavnim pristupom fenomenu darivanja krvi, kroz kontinuirani rad s građanstvom, koristeći sve raspoložive resurse i alate (prvenstveno direktni kontakt, ali i suvremene masovne medije), najbolji je recept za privlačenje svih zdravih i pogodnih pojedinaca da postanu redovni dobrovoljni darivatelji krvi. Osnovni je preduvjet dobra informiranost svakog pojedinca o fiziologiji i proceduri darivanja krvi, kao neprikosnovenoj privilegiji samo zdravog čovjeka. Idealno bi bilo imati strateški pristup animaciji i promociji dobrovoljnog darivanja krvi za cijelu zajednicu i društvo, a zatim raditi implementaciju na lokalnoj i pojedinačnoj razini. To je cilj, ali i model prema kojem treba stremiti, u skladu sa suvremenim stručnim preporukama”, zaključila je prim. mr sci. dr. Aida Đozo.
