Vodeći klimatski stručnjaci upozoravaju da smo došli do točke s koje nema povrata i da ograničavanje dugoročnog globalnog zagrijavanja na dva stupnja Celzijeva, što je jedan od ciljeva Pariškog sporazuma o klimi, više nije realna opcija.
Ugledni klimatolog James Hansen objavio je istraživanje u kojem se navodi da je Zemljina klima znatno osjetljivija na emisije stakleničkih plinova nego što se ranije pretpostavljalo. Rezultati studije objavljeni su u časopisu Okoliš: Znanost i politika za održivi razvoj.
Hansen je na konferenciji za novinare izjavio da ambiciozni klimatski scenarij UN-ova Panela za klimatske promjene (IPCC), koji je predviđao 50% šanse da globalno zagrijavanje do 2100. ostane ispod dva stupnja Celzijeva, više nije ostvariv.
Povećanje temperature neizbježno
“Cilj od dva stupnja je mrtav,” rekao je Hansen, bivši znanstvenik NASA-e, poznat po tome što je još 1988. godine američkom Kongresu ukazao na problem globalnog zagrijavanja.
On i njegovi kolege naglašavaju da je količina stakleničkih plinova već sada tolika da će daljnje povećanje temperature biti neizbježno. Očekuje se da će globalna temperatura u nadolazećim godinama premašiti 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko doba, što će imati katastrofalne posljedice za koraljne grebene i uzrokovati snažnije oluje. Do 2045. godine, predviđa se rast temperature od čak dva stupnja Celzijeva.
Znanstvenici upozoravaju i na ozbiljne posljedice topljenja polarnog leda, uključujući otjecanje slatke vode u sjeverni Atlantik, što bi moglo dovesti do prekida Atlantske meridijalne preokretne cirkulacije (AMOC) u sljedećih 20 do 30 godina.
Ova oceanska struja igra ključnu ulogu u prijenosu topline i hranjivih tvari diljem planeta, a njezin prekid izazvao bi ozbiljne probleme, uključujući nagli porast razine mora od nekoliko metara. “Kolaps AMOC-a bio bi točka s koje nema povratka,” stoji u izvješću.
Globalno zatopljenje
Pariški klimatski sporazum, potpisan 2015. godine, imao je za cilj ograničiti globalno zatopljenje na 1,5 stupnjeva Celzijevih kako bi se spriječile najgore posljedice klimatskih promjena. No, prema podacima europskog sustava za praćenje klime Kopernik, taj je prag već prekoračen u posljednje dvije godine, iako se sporazum odnosi na dugoročnu klimatsku projekciju.
Znanstvenici upozoravaju da bi globalno zatopljenje od dva stupnja moglo dovesti do nepovratnog gubitka ledenih pokrivača, planinskih ledenjaka, snijega, morskog leda i permafrosta.
Koliko ste klimatskih promjena vidjeli za života? Najnovije istraživanje zabrinut će i najveće skeptike
Autori istraživanja priznaju da njihovi rezultati mogu djelovati pesimistično, ali naglašavaju kako je nužno biti iskren prema javnosti.
“Nećemo pomoći budućim generacijama ako ne budemo realni u procjenama i ako ne ukažemo na neučinkovitost trenutnih politika u borbi protiv klimatskih promjena,” upozoravaju znanstvenici.
Search
Reason
