Računovođe zaposleni u osnovnim i srednjim školama Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) ponovno su uputili dopis ministru obrazovanja, tražeći poboljšanje svog radnog statusa i povećanje koeficijenata. Kako navode, već duže vrijeme pokušavaju ostvariti sastanak s nadležnim institucijama, ali su ostali bez odgovora.
U dopisu ističu da su kategorizirani kao administrativno-tehničko osoblje, iako njihova funkcija zahtijeva visoku stručnost.
Pozivaju se na Zakon o računovodstvu i reviziji (Sl. novine FBiH 15/21), koji jasno propisuje da se isti primjenjuje i na korisnike proračunskih sredstava, što znači da rad računovođa u školama nije isključivo administrativni posao, već zahtijeva specijalizirano znanje i odgovornost.
Drastične razlike u plaćama
Računovođe naglašavaju kako je njihova pozicija značajno degradirana donošenjem odluke o koeficijentima 2009. godine. Prije te godine bili su izjednačeni s tajnicima i učiteljima, dok danas primaju daleko niže plaće.
Za bolji uvid u nesrazmjere, izdvajaju sljedeće podatke o trenutnim primanjima:
Radno mjesto i Neto plaća:
Domar (30 godina staža) 1.180,00 KM
Spremačica (30 godina staža) 1.180,00 KM
Računovođa (magistar ekonomije) 1.148,56 KM
Posebno ističu nelogičnost činjenice da je minimalna plaća sada podignuta na 1.000,00 KM, dok visokoobrazovani računovođe primaju tek nešto više od tog iznosa.
Nepravedan sustav obračuna plaća
Osim niskih koeficijenata, računovođe upozoravaju i na problem obračuna plaća u školama. Navode da se od njih traži potpisivanje potvrde o ispravnosti obračuna, iako obračun nije u skladu sa zakonom. Ako odbiju potpisati, prijeti im se da nitko u školi neće primiti plaću.
Računovođe pozivaju ministra obrazovanja da se javno očituje o ovom problemu i poduzme konkretne korake kako bi se njihovo radno mjesto izjednačilo sa sličnim funkcijama u obrazovnim ustanovama. Ističu da njihov rad ima ključnu ulogu u funkcioniranju škola te da je krajnje vrijeme da se njihova uloga prizna i poštuje kroz pravedniji sustav plaća i koeficijenata.
