Trgovina kokainom potaknula je val nasilja bandi u Bruxellesu, prema visokim dužnosnicima zaduženim za borbu protiv trgovine droge u Belgiji. U posljednja tri dana, četiri pucnjave potresle su glavni grad, što je kulminiralo smrtonosnim napadom u Anderlechtu u ranim jutarnjim satima danas. Iako su istrage još u tijeku, vlasti sve veće krvoproliće pripisuju sukobima između suparničkih narko-bandi koje raspolažu s velikom količinom oružja.
“Ovo nije samo ulični zločin. Ovo je organizirana banda”, rekla je belgijska povjerenica za droge Ine Van Wymersch za Politico. Prema Van Wymersch, nasilje bandi u Belgiji postalo je mnogo izraženije na ulicama nakon pandemije, što je pripisala dilerima droge koji su promijenili svoje primarne linije proizvoda. “S uvođenjem kokaina, uključeno je puno više novca. I s ovim novcem mogu angažirati više ljudi da rade za njih, ali također mogu kupiti teško naoružanje kao što su učinili ovdje”, objasnila je, dodajući da dodatni novčani poticaji čine teritorij opasnijim. “Zato što samo na jednoj vrućoj točki — jednom prodajnom mjestu, da tako kažem — zarađuju oko 50.000 eura dnevno. Dakle, misle da im se oko tih lokacija vrijedi boriti”, dodala je.
#BREAKING: Belgian police are looking for armed men after a shooting was reported outside a metro station in the centre of Brussels. CCTV shows two men wearing balaclavas and firing weapons indiscriminately at the entrance of Clémenceau station. pic.twitter.com/P9oKakYkq7
— NewsSpectrumAnalyzer (The News Updates 🗞️) (@Bharat_Analyzer) February 5, 2025
Belgija i luka Antwerpen nude povoljne uvjete za kriminalne organizacije
Sa slabom središnjom vladom i političkim okruženjem i sustavom provođenja zakona duboko podijeljenim između suparničkih frakcija koje govore francuski i nizozemski, Belgija trgovcima drogom nudi gotovo savršene uvjete za napredovanje. Kombinacija jedinstvenog tržišta Europske unije, luke Antwerpen toliko ogromne da dužnosnici procjenjuju da se samo dva posto dolaznih kontejnera može provjeriti, uspješne trgovine dijamantima i zlatom putem kojih je lako oprati novac, te bliskog pristupa modernoj transportnoj mreži koja obuhvaća sjevernu Europu stvorila je “čudovište” organiziranog kriminala, piše The Parliament Magazine.
Šef belgijske carinske službe sugerirao je da najmanje 40 posto europskog uvoza kokaina prolazi kroz Antwerpen i druge obližnje luke. Europa je oko 2020. postala najveće svjetsko tržište kokaina i tako neslavno pretekla SAD.
Stručnjaci sugeriraju da se između tri i pet posto bruto domaćeg proizvoda većine većih europskih gradova može povezati s kriminalom i ilegalnim gospodarstvima. Izvješće iz 2024. agencije EU za droge (EMCDDA) i Europola otkrilo je da je tržište ilegalnih droga u EU vrijedno najmanje 31 milijardu eura, od čega europsko tržište kokaina okreće 11.6 milijardi eura. Zagreb je u 2023., prema analizi otpadnih voda, bio među 20 europskih gradova u kojima se konzumira najviše kokaina po glavi stanovnika.
‘Prljavi poslovi’
Vratimo se na Belgiju. Van Wymersch je imenovana prvom belgijskom povjerenicom za droge u veljači 2023. Njezina je uloga nastala nakon pucnjave povezane s drogom u Antwerpenu u siječnju 2023. u kojoj je ubijena 11-godišnja djevojčica. “Naša je misija podići razinu borbe protiv organiziranog kriminala dobivanjem jasne slike onoga što nadilazi policijske podatke”, rekla je. Iz sigurnosnih razloga, dodala je, mjesto njezina ureda drži se u tajnosti. Borba protiv rata protiv droge 2025. nosi dodatne izazove, od identificiranja bandi do pokušaja razbijanja njihovih osiguranih kanala komunikacija.
Van Wymersch je objasnila da je globalizacija znatno otežala procjenu identiteta i prošlosti kriminalaca. “Nije da možete pratiti samo talijanski lanac, ili srpski ili marokanski lanac”, rekla je. “Svi oni rade jedni za druge i to na puno anonimniji način. Danas svi imaju nadimke, koriste šifriranu komunikaciju. Ne znaju puno o organizaciji u kojoj su uključeni. Poznaju svog kolegu, ali se više ne moraju viđati uživo”, rekla je i dodala: “Vrlo je raznoliko. To je ono što vidimo na ulici, da je mnogo ranjivih ljudi regrutirano da obavljaju prljave poslove.”
Nedavni val nasilja u Bruxellesu započeo je rano u srijedu, kada su dvojica maskiranih muškaraca pucala iz oružja, vjerojatno kalašnjikova ispred metro stanice Clemenceau u Anderlechtu. U četvrtak ujutro dogodile su se još dvije pucnjave – prva u regiji Saint-Josse u blizini Europske četvrti i druga ponovno u Clemenceauu – pri čemu su ukupno tri osobe ozlijeđene.
Nakon incidenata, gradonačelnik Bruxellesa Philippe Close sazvao je hitan sastanak u četvrtak poslijepodne s gradonačelnicima različitih gradskih općina kako bi razgovarali o sigurnosnim problemima i koordinirali s Uredom javnog tužitelja u Bruxellesu. Tijekom sastanka, svi gradonačelnici odlučili su privremeno okupiti sve odvojene gradske policijske snage pod jedan kišobran kako bi pokušali staviti nasilje pod kontrolu.
Zapljena imovine
Bruxelles ima hitne probleme koje treba riješiti na logističkoj i društvenoj razini, rekla je Van Wymersch “Zaista, potreba za ponovnom izgradnjom društva u Bruxellesu je jasna. Vidimo što građani traže: da se očiste ulice, vrati rasvjeta, osigura da ljudi žive u dobrim uvjetima, da imamo pristup radnim mjestima i da nam djeca ponovno idu u školu. Ovdje se radi o kvaliteti života”, rekla je.
Tvrdila je da, iako je Bruxelles logističko središte i ima mnoge probleme koji su uobičajeni za velike gradove, činjenica da njime upravlja 19 različitih gradonačelnika posebno je velik problem. “Devetnaest tijela vlasti, 19 gradonačelnika, komplicira koordinaciju”, rekla je. Van Wymersch je rekla da sada radi na promicanju nove belgijske vlade, koja je imenovana 31. siječnja nakon sedam mjeseci pregovora, za provedbu novog modela povrata imovine kako bi se novac zaplijenjen od kriminalnih organizacija ponovno uložio u provedbu zakona. “Trenutačno nemamo poseban sustav povrata imovine ovdje u Belgiji”, rekla je, dodajući da novac i imovina zaplijenjeni od kriminalnih skupina sada idu u savezni proračun. “Mislimo da novac koji uzimamo, luksuzne automobile, sve što uzimamo od kriminalnog svijeta, treba ponovno uložiti u provođenje zakona i obnovu društva”, rekla je.
Turska postala čvorište za ulaz kokaina u Europu
