Dalmacija i Hercegovina skrivaju jedan od zanimljivih arheoloških fenomena u svijetu – prapovijesne obredne kamene gomile i gradine. One su podignute ljudskom rukom u prapovijestii, stopile su se s krajolikom do te mjere da ih je često teško uočiti zbog brdovitog terena i gustog raslinja. Njihova veličina i oblik najbolje se razaznaju iz zraka – bilo pomoću drona, zrakoplova ili čak satelitskih snimaka na Google Earthu. Iako će ovu kulturu lokalno stanovništvo nazivati ilirskom, arheolozi i povjesničari naglašavaju da se takav izraz može koristiti isključivo i širem smislu riječi ili da jednostavno zamjenjuje naziv za prapovijesno lokalno stanovništvo.
PEČAT OD VRIMENA Gdje su se nalazili ilirski gradovi Pituntium, Nareste i Oneum? Arheologinja Maja Vidović provela nas je gradinama i gomilama Peruna
Ove gradine fasciniraju ne samo svojim golemim proporcijama već i raznolikošću oblika. Neke su pravilno kružne poput prstena koji obujmljuje vrh brda, druge su eliptične, polukružne ili nepravilnog izgleda. Njihov raspored i prilagodba terenu sugeriraju da nisu nastale slučajno – vjerojatno su imale duboku simboliku i svrhu, koju tek počinjemo razumijevati.
Sridivica je brdo koje se nalazi preko puta Peruna, a okružuju ga rijeka Žrnovnica te potoci Vilar i Sitanski potok. Dužina mu iznosi oko 4 km, a najviši vrh iznosi 420 m. Na njemu se nalaze dvije gradine i jedna gomila, a u podnožju se nalazi još jedna veća gomila i nekoliko manjih za koje je teško utvrditi jesu li prapovijesne gomile ili samo krčevine. Gradine su raspoređene na krajevima brda pa su na preglednoj karti Srednjih Poljica naznačene kao zapadna i istočna gradina.
Inače, gradine su ostaci utvrđenih naselja na uzvisinama koje su se gradile od prapovijesti pa sve do srednjeg vijeka. Za gradine na Sridivici pretpostavlja se da su izgrađene u prapovijesno vrijeme kasnijeg željeznog doba. Tijekom opasnosti služile su kao pribježišta ili kao stražarska mjesta. U prapovijesno vrijeme bedemi s gradina građeni su bez veziva zato su tragovi očuvani uglavnom u osipinama.
Gomile su grobovi poglavica rodova i plemena te uglednih ljudi iz ilirskih plemena. To su gomile kamenja nabacanih u obliku krnjeg stošca čija veličina ovisi o veličini (brojnosti) roda ili plemena iz kojeg pokopani uglednik potječe.
U nastavku pročitajte ulomak iz “Kasna prapovijest od Žrnovnice do Omiša” arheologinje Maje Vidović:
Na sjeverozapadnom dijelu Sridivice nalazi se gradina nepravilnoga četvrtastog tlocrta, a unutar nje nalazi se dodatno izdvojen prostor manjih dimenzija, približno kružnog oblika, čija je unutrašnjost gusto obrasla vegetacijom. Put do gradine nije zahtijevan iako nema uređene staze kojom se može doći. S ove gradine nije vidljiva gradina koja se nalazi na drugom kraju brda pa je vizualna komunikacija isključena. Površina većega unutrašnjeg prostora iznosi 1384 m², a širina bedema uključujući osipinu u prosjeku je otprilike 7 – 9 m. Površina manjeg prostora iznosi 140 m², a debljina bedema s osipinom u prosjeku iznosi oko 8 m. Gradina ima vidljive zaravnjene površine, ali na dosta mjesta proviruje i matična stijena, pa se njezina namjena ne može sa sigurnošću interpretirati. Unutar škrape nađeni su ulomci kalcificirane keramike koji se, vjerojatno, mogu vezati uz antički period. U manjem, izdvojenom dijelu nisu pronađeni nalazi koji bi ukazivali na njezinu namjenu ili vremensko podrijetlo. Čini se kako se ulaz u gradinu, širine oko 2 metra, nalazio s jugoistočne strane, blizu unutrašnjega, manjeg ograđenog prostora.
Između navedene i sljedeće gradine na Sridivici, na oko 70 metara udaljenosti od potonje, nalazi se malena gomila. Promjer joj je oko 8 m, a građena je od nabacanoga amorfnog kamenja. Na njoj nisu pronađeni nalazi.
Kliknite za pregled
Na jugoistočnom dijelu brda, nalazi se druga gradina na Sridivici. Zapadni dio prirodno joj je nedostupan jer je na toj strani zaštićena liticom, a s ostalih strana zaštićena je bedemom koji je danas vidljiv kao kameni nasip. Bedem započinje odmah uz liticu te njegova ukupna duljina iznosi oko 200 m, a debljina od 10 do 15 m. Sveukupno, dimenzije gradine iznose 130 m x 45 m. Unutar gradine nisu pronađeni nalazi, a nema ih ni na padinama brda.
Spuštajući se blagom padinom od istočne gradine nailazi se na nekoliko gomila. Jedna se posebno ističe veličinom, dok su ostale srednjih dimenzija. S obzirom da se nalaze u nizini moguće je da se radi i o krčevinama. Širina najveće gomile iznosi oko 15 m, dok su ostale širine od 8 do 13 m.
Kliknite za pregled
Moja reakcija na članak je…
