Brod “Galeb” danas se vraća u riječku luku, gdje će biti privezan na svoj budući stalni vez na Molo longu. Ondje će biti dovršeni preostali radovi na uređenju muzejskog postava, čime će se konačno privesti kraju dugogodišnja obnova ovog broda, piše Novi list.
Iako je “Galeb” danas neprepoznatljiv u odnosu na oronuli, zahrđali brod s betonom zalivenim palubama koji je 2019. godine otegljen u kraljevičko brodogradilište, činjenica da ni nakon pet godina projekt nije u potpunosti realiziran izaziva razočaranje. Troškovi su u međuvremenu narasli na najmanje deset milijuna eura, a točan iznos teško je utvrditi jer ni gradske vlasti ne barataju preciznim brojkama.
Tijekom godina projekt je prolazio kroz brojne promjene i prilagodbe – od razdvajanja radova na konstrukciji broda i uređenju muzeja, do promjene nacionalne valute i neujednačenog načina prikazivanja troškova s i bez PDV-a. Sve to dodatno je zamrsilo financijsku sliku ovog pothvata.
Završni radovi u travnju
Kako piše Novi list, primjer neujednačenih brojki vidi se u službenim podacima Grada Rijeke. U rujnu prošle godine navedeno je da je od 2007. godine u “Galeb” uloženo 12,6 milijuna eura, a za dovršetak projekta predviđeno još 2,69 milijuna eura. No, u nedavnom priopćenju pojavljuju se drugačiji podaci – trošak obnove procijenjen je na 12,4 milijuna eura, uz dodatnih 1,6 milijuna eura uloženih u aktivnosti vezane uz očuvanje broda do odlaska na obnovu u Kraljevicu. Razlika od 1,3 milijuna eura samo dodatno zbunjuje javnost.
Nakon dugog čekanja, “Galeb” će konačno biti privezan na Molo longu, ali još uvijek nije spreman za prve posjetitelje. Kraljevički Dalmont dovršio je svoj dio posla još u listopadu prošle godine, a preostali zahvati na muzejskom postavu, koji će se prostirati na više od 4.000 četvornih metara, mogli bi potrajati do travnja ove godine.
Kako bi se izbjeglo daljnje kašnjenje, odlučeno je da se brod premjesti na riječki lukobran, iako su razmatrane i druge opcije. Dio radova može se izvesti dok je “Galeb” na vezu, no preostaje pitanje buduće komercijalne namjene broda.
Skupo održavanje
Naime, čak petina broda – oko 1.000 četvornih metara zatvorenog prostora i dodatnih 300 četvornih metara palubne terase – zasad ostaje neuređena. Grad Rijeka je prostor namijenio ugostiteljskim i hotelskim sadržajima, ali do danas nije pronađen investitor koji bi se upustio u realizaciju tog dijela projekta. Iako su stigla neka pisma namjere, natječaj za zakup prostora završio je neuspjehom, a novi nije ni raspisan.
Iz Grada Rijeke sada prvi put dolaze signali da su “otvoreni i za druge mogućnosti korištenja komercijalnih dijelova broda”, primjerice za multifunkcionalne dvorane namijenjene kulturnim i zabavnim događanjima. No, bez obzira na konačnu odluku, zahvati u tom dijelu broda vjerojatno će zahtijevati novo tegljenje u brodogradilište.
Pitanje održavanja broda također ostaje otvoreno. Da je pronađen financijski sposoban investitor koji bi preuzeo komercijalni dio broda, troškovi priveza i održavanja dijelili bi se, no u trenutnoj situaciji sav teret pada na gradski proračun.
Grad Rijeka tvrdi da će “Galeb” biti značajna turistička atrakcija, a prema procjeni iz 2016. godine, očekuje se oko 50.000 posjetitelja godišnje. Ta brojka preuzeta je iz Studije izvodljivosti projekta “Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine”, koju je izradila tvrtka Inovacije i razvoj d.o.o. Prema toj studiji, godišnji prihodi broda procijenjeni su na 346.930 eura, dok su troškovi održavanja i osoblja iznosili 352.419 eura, što znači da se projekt financijski jedva pokriva.
Dugogodišnja saga
Saga o “Galebu” započela je još 2009. godine, kada ga je tadašnja gradska vlast predvođena Vojkom Obersnelom kupila na sudskoj dražbi za 150.000 dolara. Državni revizori godinama su upozoravali da je brod kupljen bez prethodne analize opravdanosti investicije i bez jasne definicije buduće namjene.
Jedan od pokušaja rješavanja financijskog tereta bio je davanje broda u koncesiju na 30 godina, ali nije bilo zainteresiranih ulagača. Stoga je Grad Rijeka preuzeo odgovornost za obnovu, no projekt se značajno odužio – umjesto planiranih 14 mjeseci, brod je u brodogradilištu proveo 62 mjeseca, a umjesto procijenjenih 4,5 milijuna eura, obnova je na kraju stajala tri puta više.
“Galeb” ima bogatu i zanimljivu prošlost. Izvorno je sagrađen u Genovi 1938. godine pod imenom “Ramb III” kao brod za prijevoz banana. Tijekom Drugog svjetskog rata preinačen je u ratni brod, a nakon kapitulacije Italije prešli su ga Nijemci i koristili kao minopolagač pod imenom “Kiebitz”. Potopljen je u riječkoj luci 1944. godine, no tri godine kasnije izvađen je iz mora i rekonstruiran u Puli te je postao školski brod Jugoslavenske ratne mornarice.
Tito je svoju žestoku tajnu skrivao od cijelog svijeta: Sramotio se, a onda je povukao neobičan potez
Tijekom vladavine Josipa Broza Tita, “Galeb” je služio kao njegova ploveća rezidencija na diplomatskim putovanjima i postao simbol Pokreta nesvrstanih. Nakon raspada Jugoslavije brod je dospio u ruke američkog brodovlasnika Johna Paula Papanicolaua, koji ga je planirao preurediti u luksuznu jahtu, no financijske poteškoće spriječile su realizaciju tog plana. Tako je “Galeb” završio na sudskoj dražbi, gdje ga je 2009. kupio Grad Rijeka.
Sada, kada je obnova gotovo pri kraju, ostaje vidjeti hoće li “Galeb” ispuniti očekivanja i postati kulturna i turistička atrakcija ili će se pokazati kao još jedan preskupi projekt bez jasne budućnosti.
