Šest dana nakon poplava u kojima je u listopadu 2024. godine poginulo 19 osoba, e-mail adresa Inspektorata pri Ministarstvu gospodarstva u Mostaru nije mogla primiti zahtjev Detektora za dostavu dokumenata „zbog pretrpanosti“. Tako je glasio automatizirani odgovor. Od tada – četiri mjeseca poslije – Ministarstvo i njegove inspekcije nisu odgovorili na zahtjev za dostavu rješenja koja su inspektori donosili za kamenolom iznad Donje Jablanice, a čiji se materijal obrušio na selo u smrtonosnim poplavama.
Tijekom više poziva i službenih pismenih požurnica, zaposlenici Ministarstva pravdali su se da nisu vidjeli zahtjev – iako je on poslan na više adresa – da je u tijeku istraga, ali nikada nisu donijeli rješenje o zahtjevu – što su bili dužni učiniti u roku od 15 dana, prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama.
Novinari Detektora do sada su po pravilu dobivali inspekcijska rješenja u drugim slučajevima i ona se smatraju javnim dokumentom. Prema Zakonu o inspekcijama Federacije, javnost je predviđena kao jedan od principa rada, a posebno je određeno da se upravne mjere javno objavljuju.
Tri dana nakon poplava, Ministarstvo gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije je 7. listopada – nakon velikog interesa javnosti – objavilo dijelove arhivske dokumentacije o kamenolomu, odnosno tvrtki „Sani Jablanica“.
Iz Ministarstva su tada naveli da su županijski inspektori izlazili na ovu lokaciju po prijavama još od 2009. godine te izdali niz naloga za provođenje mjera. Inspekcija je 2009. zabranila izvođenje radova i zapečatila objekt sa svim zatečenim sredstvima gradilišta.
Dvije godine poslije, inspektori su izdali i prekršajni nalog za „Sani Jablanica“ od 5.000 maraka, kao i prekršajni nalog za odgovornu osobu od 500 maraka.
Posljednji inspekcijski nadzor obavljen je u kolovozu 2021. godine, a u zapisniku je navedeno da „nema prisutnog ljudstva ni strojeva, nema vidljivih znakova izvođenja radova“. Prema priopćenju Ministarstva koje je citiralo dijelove rješenja, ali ih nije objavilo u cijelosti, „primjetno je nisko i srednje raslinje, ležište obraslo u većem dijelu vegetacijom, što upućuje na to da nije bilo promjena od posljednjeg nadzora, odnosno da se nisu izvodili nikakvi radovi“.
Ova tvrtka je od Vlade HNŽ-a, putem Ministarstva gospodarstva, dobila poticaj od 14.000 KM za tehnološki razvoj i digitalizaciju, ali iz Ministarstva naglašavaju da je poticaj dodijeljen za stvarnu registriranu djelatnost društva koja ne obuhvaća eksploataciju kamena.
U arhivu Ministarstva, kako navode, nakon 2021. godine nema zabilježene nijedne prijave za provođenje inspekcijskog nadzora nad kamenolomom.
Detektor je Ministarstvu poslao zahtjev 4. studenoga prošle godine za dostavu dokumentacije koju su spomenuli u priopćenju. Unatoč nizu poziva i pismenih požurnica, Ministarstvo nikada nije odgovorilo na zahtjev za pristup informacijama.
Iz Vlade ne žele davati izjave dok se istraga ne završi.
„Za kamenolom se itekako znalo, imao je dozvole. Danas svi peru ruke od toga. Nitko ne želi preuzeti odgovornost“, kaže ekološki aktivist Anes Podić.
Iz Inspektorata pri Ministarstvu također tijekom četiri mjeseca – unatoč više zahtjeva i poziva – nisu donijeli rješenje, kako to predviđa Zakon o slobodi pristupa informacijama. Jedna od službenica je, zbog punog inboxa, tražila da se zahtjev pošalje na privatni e-mail, ali ni na njega nikada nije odgovoreno.
Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove rekli su Detektoru da je za upravljanje nemetaličnim mineralnim sirovinama, sekundarnim mineralnim sirovinama i ostalim nenabrojanim mineralnim sirovinama prirodnog podrijetla nadležno Županijsko ministarstvo gospodarstva.
Objasnili su da nadzor i kontrolu gospodarskih društava i izvođača rudarskih radova nad ovim sirovinama vrše županijske inspekcije, odnosno Županijska rudarska inspekcija pri Ministarstvu gospodarstva HNŽ-a.
Na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije zastupnici su trebali razmatrati informaciju o poduzetim i planiranim mjerama, aktivnostima i rezultatima u sanaciji i obnovi područja pogođenih poplavama, ali Vlada Federacije im informaciju nije dostavila u pisanom obliku, već ju je djelomično prezentirao ministar za raseljene osobe i izbjeglice Nerin Dizdar.
Dio zastupnika iz oporbe kritizirao je ovakav odnos Vlade prema „gorućoj temi“ te pravosuđe koje još uvijek nije otvorilo istragu.
„Niste spomenuli kamenolom, niste spomenuli ni geološki izvještaj. Mi želimo informacije o tome kako su ljudi stradali i zbog čega. Pala je Vlada u Srbiji zbog žrtava. Dajte nam izvještaj o tome kako su ljudi poginuli. Četiri mjeseca nakon stradanja 19 stanovnika, još nije otvorena istraga“, rekao je zastupnik Demokratske fronte Mahir Mešalić obraćajući se Dizdaru, koji je jedini od prisutnih ministara govorio o ovoj temi.
Javnost nije mogla pratiti sjednicu online zbog „tehničkih poteškoća“, a Mešalić je zatražio da se javno objavi izvještaj o nastaloj šteti i uzrocima smrti poginulih u poplavama u Donjoj Jablanici i drugim općinama.
U Sarajevu su 10. veljače ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH održani studentski prosvjedi na kojima je zatraženo pokretanje kaznenih postupaka i javna objava dokumentacije, podataka o prikupljenoj pomoći te javna objava utroška svih sredstava – kako iz proračuna Federacije, tako i donacija za ovu svrhu.
Detektor je ranije analizirao kako se troši novac doniran nakon poplava. Analiza je pokazala da su milijuni maraka uplaćeni na donatorske račune općina i županija za pomoć poplavljenim područjima, ali da općine i dalje oklijevaju podijeliti podatke o tome kako se ovaj novac troši.
Podić kaže da je teško prognozirati hoće li prosvjedi ostvariti željene rezultate. Navodi da samo pritisak javnosti može pravosuđe natjerati da radi svoj posao, kao što je to slučaj u Srbiji.
„Za prosvjed treba puno energije i upornosti. Međutim, u ovako uspavanom društvu i taj prvi korak je već korak od tisuću milja“, kaže on.
Nakon velikih prosvjeda i pritiska javnosti, tužiteljstvo u Srbiji objavilo je dokumentaciju o rekonstrukciji nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu, zbog čijeg je pada život izgubilo 14 osoba.
Četiri mjeseca od poplava u Donjoj Jablanici – u kojima je preminulo 19 osoba – Tužiteljstvo HNŽ-a još uvijek provodi predistražne radnje.
Iz Tužiteljstva kažu da su izuzeli poslovnu dokumentaciju iz Ministarstva gospodarstva HNŽ-a o tvrtki „Sani“, u čijem je sastavu bio i kamenolom u Donjoj Jablanici, te su naređena određena vještačenja.
U odgovoru na upit Detektora, iz Tužiteljstva kažu da su zaprimili nalaz i mišljenje sudskog vještaka geodetske struke, dok je sudskom vještaku geološke struke izdana naredba da poduzme nužne radnje, s posebnim naglaskom na ulogu postojećeg kamenoloma u Donjoj Jablanici, koristeći pritom sve dostupne podatke i dokumentaciju, kao i satelitske snimke te snimke prikupljene putem Lidara u 3D projekciji.
„Početkom ove godine dostavljena je dopuna policijskog izvješća s popratnom dokumentacijom, između ostalog, zapisnici o očevidu mjesta događaja sa svih lokaliteta, fotodokumentacija, nalazi mrtvozornika, zapisnici o saslušanju svjedoka, te je navedena dokumentacija predmet analize postupajućih tužitelja“, kaže Ana Rajič, stručna suradnica za odnose s javnošću Tužiteljstva HNŽ-a.
Sredinom prosinca prošle godine iz Tužiteljstva je priopćeno da je obdukcijama utvrđeno kako je smrt većine stradalih stanovnika Donje Jablanice nastupila „uslijed gušenja zemljom i sličnim sadržajem“.
U priopćenju koje je na dan prosvjeda u Sarajevu, 10. veljače, izdalo mostarsko tužiteljstvo, navedeno je da će podizanje optužnice ovisiti o rezultatima provjera i nalazima vještaka.
Odvjetnica iz Mostara, Šemsa Droce, smatra da bi predistražne radnje Tužiteljstva trebale ići bržim tempom „jer živimo u nesigurnom društvu“.
„Nemam nikakvih saznanja, osim onih objavljenih u medijskim člancima, ali mislim da postoji odgovornost određenih osoba, barem općine Jablanica, koja nije zabranila rad kamenoloma“, kaže ona.
Dodaje da Tužiteljstvo, prema zakonu, ne može objaviti dokumentaciju koja je predmet istrage ili predistražnih radnji.
„Čak ni optuženi ne može imati dokaze dok se ne potvrdi optužnica, iako je zakon tu jednim dijelom kontradiktoran jer se optuženome moraju predočiti sve činjenice koje mu se stavljaju na teret kako bi mogao dati iskaz, a tijekom istrage ne može imati uvid ni u jedan dokaz“, objašnjava Droce.
Udruga „Eko akcija“ je nakon poplava objavila dokument Federalne uprave za inspekcijske poslove iz 2008. godine, u kojem se navodi da je kamenolom u Jablanici u tom razdoblju imao dozvolu vlasti Federacije.
Prema ovom dokumentu, kamenolom je s radom počeo 2002. godine. Vlasnik kamenoloma Dženan Honđo nije odgovarao na pozive novinarke Detektora. Policijski izvor Detektora, upoznat s istragom, neslužbeno je potvrdio da je Honđo ispitan u Tužiteljstvu, ali takvu potvrdu tužitelji nisu javno priopćili.
Predsjednik „Eko akcije“ Anes Podić ubrzo nakon poplava zatražio je javnu objavu dokumentacije u vezi s kamenolomom. Danas kaže da je problem i Tužiteljstvo, koje još uvijek nije otvorilo istragu.
„Toliko ljudi je poginulo. Nije ni prvi, vjerojatno ni posljednji put da su nam tužiteljstva crna rupa koja nikome ni za što ne odgovara. Tužiteljske istrage znaju trajati godinama i završiti bez ikakvih konkretnih rezultata“, kaže on i podsjeća da Tužiteljstvo HNŽ-a još uvijek nije objavilo informacije ni o istrazi urušavanja kamenoloma na jezeru Salakovac nakon miniranja.
