Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, svjetske vlade zajednički su se obvezale usporiti globalno zagrijavanje. No, unatoč pojačanoj diplomaciji, svijet se već suočava s posljedicama klimatskih promjena, a očekuje se da će one biti još i gore.
Protokolom iz Kyota i Pariškim sporazumom zemlje su se dogovorile smanjiti emisije stakleničkih plinova, ali količina ugljikova dioksida u atmosferi nastavlja rasti, zagrijavajući Zemlju alarmantnom brzinom.
Znanstvenici upozoravaju da bi ovo zagrijavanje, ako ne uspori, moglo uzrokovati ekološku katastrofu u većem dijelu svijeta, uključujući nevjerojatan rast razine mora, razorne šumske požare, rekordne suše, poplave i znatan gubitak vrsta.
Od pregovora o Pariškom sporazumu iz 2015., mnoge od 195 zemalja koje su potpisnice Sporazuma, ojačale su svoje klimatske obveze.
Tijekom godišnjih konferencija UN-a o klimi poznatih kao COP, stručnjaci su primijetili da je ostvaren napredak kad je riječ o prijelazu na čistu energiju, no smanjenje trenutačnih emisija pokazalo se izazovnim za najveće onečišćivače.
Sjedinjene Američke Države pod administracijom Donalda Trumpa povećat će proizvodnju fosilnih goriva, umjesto smanjiti ih.
I.N.
