Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije još uvijek nema državnog tajnika zaduženog za vođenje projekata digitalizacije društva i države. Ova iznimno važna pozicija ostala je prazna prije tri mjeseca, točnije od 15. studenoga, kada je Bernardu Gršiću, državnom tajniku u navedenom ministarstvu, a prethodno šefu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD) koji je reorganizacijom nakon parlamentarnih izbora pripojen Ministarstvu, službeno završio mandat.
Gdje je zapelo s imenovanjem novog državnog tajnika nakon što je Gršić dao ostavku iz nadležnog ministarstva ne preciziraju. Kažu samo da državne tajnike na prijedlog predsjednika Vlade imenuje Vlada, čime zaključujemo da imenovanje zapinje zbog Andreja Plenkovića.
Nedavno nam je pak Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, poručio da se svi projekti digitalizacije države razvijaju prema planu te da “posao” ne pati. Pojedini sugovornici upućeni u temu na to poručuju da se ionako po tom pitanju nije mnogo radilo, pa nema što ni patiti.
Rakar: Činjenica da još uvijek nije imenovana osoba koja će voditi taj posao govori da je broj talenata koji su na raspolaganju za njegovo obavljanje jako mali.
Posla je iznimno mnogo
Ova opaska više se odnosi na rezultate projekata digitalizacije nego na njihovu važnost i veličinu. U digitalnu transformaciju države, naime, ulažu se ogromni novci i provodi niz projekata. Samo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za tu je svrhu predviđeno gotovo 400 milijuna eura (20 posto ukupnog iznosa NPOO-a) za 21. projekt, od kojih je bivši Ured bio zadužen za provođenje njih osam.
Nadogradnja Centra dijeljenih usluga kojim bi trebala biti objedinjena državna informacijska infrastruktura, uvođenje središnjeg sustava interoperabilnosti (integracija svih registara na Državnu sabirnicu), uspostava centralnog data lake repozitorija (prikupljanje podataka svih institucija na jednom mjestu), razvoj mobilne platforme e-Građani, samo su neki od projekata koji se provode i kojima je cilj ubrzati i učiniti dostupnijom državnu administraciju. Samo za četiri navedena, prema listi sto najvećih korisnika NPOO-a, isplaćeno je 29,3 milijuna eura. Posla je iznimno mnogo, no osobe koja bi svime upravljala još uvijek nema.
“Riječ je o odgovornom poslu koji je iznimno važan za budućnost zemlje”, ističe Marko Rakar, informatički stručnjak. Činjenica da još uvijek nije imenovana osoba koja će voditi taj posao, nastavlja, govori da je broj talenata koji su na raspolaganju za njegovo obavljanje jako mali.
Projekti bez zastoja
Osim Rakarovog, konkretan komentar na činjenicu da ni nakon tri mjeseca nije imenovan državni tajnik za digitalnu transformaciju, nismo dobili. Iz Hrvatske gospodarske komore kratko poručuju da “svaka organizacijska promjena podrazumijeva određeni proces prilagodbe”, napominjući da je važno “da strateški projekti napreduju bez zastoja”.
Na pitanje jesu li zadovoljni što su, kako je i sam bivši državni tajnik Gršić govorio, tehnologija i IT napokon dobili svoje ministarstvo, poručuju diplomatski da “resursi i strateška vizija za provedbu digitalnih reformi nisu pitanje samo jedne institucije. U tom smislu očekujemo snažan angažman svih aktera relevantnih za digitalnu transformaciju”.
Tehnologija i IT uistinu zahtijevaju široki pristup jer obuhvaćaju i imaju utjecaj na gotovo sve sfere života i društva, posebno s razvojem umjetne inteligencije. Riječ je o kompleksnom sektoru kojem sigurno ne bi nedostajalo da ima kvalitetnu i upućenu ruku koja vodi i navigira sve procese digitalizacije u državi.
Još početkom prošle godine na to je upozorio i Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu, istaknuvši na jednoj konferenciji da je vrijeme da Hrvatska dobije ministarstvo tehnologije. Upitan danas je li zadovoljan što smo osnovali ministarstvo, doduše ne tehnologije, već digitalne transformacije, kratko, također diplomatski, poručuje da na FER-u pozdravljaju stavljanje posebnog naglaska na digitalnu transformaciju.
