Sukoišanska ili Sukojišanska? Iako će se većina građana odlučiti za prvu varijantu, ako prošetate ovom ulicom vidjet ćete da na službenoj tabli piše Sukojišanska ulica. Već smo pisali o ovom događaju, ali postavlja se pitanje je li ova manje popularna varijanta zaista pogrešna? Po odgovor smo otišli kod profesora Josipa Lasića, ujedno i autora knjige “Splitska hodonimija”.
Od 1913. godine u upotrebi je i oblik Sukojišanska ulica, a zanimljiv je podatak i da je za vrijeme talijanske okupacije ova ulica nosila naziv Via Lepanto, a od 1948. do 1992. poznata je kao Put graničara. Naziv je dobila po porušenoj crkvici na Suko(j)išanu, prema latinskom svetom Kasijanu puk je prozvao ovaj položaj Sukojišan.
– Naziv joj je trebao biti Sukasijanova, ali su zapisali tako kako su zapisali. Ime ulice topografski je motivirano, a ta topografska oznaka bila je davno porušena crkvica. Naziv Sukojišan spominje se i u “Splitskom kažiputu” iz 1913. godine – tumači profesor Lasić.
Suko(j)išan je četvrt koja danas zauzima prostor istočno u odnosu na četvrt Table, južno u odnosu na Skalice, a na sjeveru graniči s četvrti Bol. U popisu nekih splitskih zemalja samostana sv. Petra u Selu (1090.) upisano je “a sansto Casiano”, a u popisu zemalja samostana sv. Benedikta (1119.) stoji zapis “ad puteum Sancti Cassiani”. Posebno je zanimljiv zapisani oblik “a. S. Cassan” u montaneju splitskog kaptola iz kojeg je od splitskog izgovora “Šakašan” došlo do današnjeg oblika imena Sukoišan.
Ostaci kapelice sv. Kasijana nalaze se nedaleko od ceste put Solina, a u današnjem govoru ime četvrti prepoznatljivo je po autobusnoj stanici odakle polaze međugradske linije.
