Gubitak Europske središnje banke prošle je godine dosegnuo je rekordnih 7,9 milijardi eura. Gubitak za 2024. odražava utjecaj viših kamatnih stopa koje je ECB podigla na rekordnu razinu kao odgovor na najveći porast inflacije u svojoj povijesti, prenosi Financial Times.
U godišnjim izvješćima, objavljenim u četvrtak, ECB je rekao da gubici nisu utjecali na stabilnost banke ili monetarnu politiku. Dodao je kako očekuje da će gubici dosegnuti vrhunac u 2024. predviđajući povratak dobiti u narednim godinama.
Počevši od lipnja prošle godine ECB je smanjio ključnu kamatnu stopu s četiri na 2,75 posto. Tržišni akteri očekuju daljnja sniženja u nastavku ove godine. U 2023. godini ECB je objavio prvi godišnji gubitak u gotovo dva desetljeća, koji je uvelike nadoknadio korištenjem rezervacije za rizike. Gubici će ograničiti naknadne isplate nacionalnim središnjim bankama jer će se buduća dobit u početku koristiti za izravnavanje prošlih gubitaka. FT podsjeća da je između 2005. i 2021. Europska središnja banka ostvarila 25,3 milijarde eura dobiti i isplatila 17,2 milijarde eura nacionalnim središnjim bankama u eurozoni.
Nacionalne središnje banke isplaćuju dijelove ili cijelu svoju dobit nacionalnim vladama, čime se podebljavaju proračuni. Njemački Bundesbank je između 1980. i 2019. proslijedila desetke milijardi eura Ministarstvu financija. Takve su isplate završile nakon transfera od 5,9 milijardi eura 2019. jer su rezerviranja za rizik i gubici izbrisali svu dobit Bundesbanke.
Računi su također pokazali da je skok cijene zlata povećao vrijednost zlatnih rezervi ECB-a za 10 milijardi eura na 41 milijardu eura, dok su rezerve u stranoj valuti porasle 9 posto na 60 milijardi eura. Kao posljedica toga, neto kapital središnje banke porastao je 12 posto na 50 milijardi eura usprkos neto gubitku od 7,9 milijardi eura.