U Južnoj Africi u četvrtak je počeo dvodnevni sastanak ministara vanjskih poslova grupe zemalja G20. Na njemu se itekako uočavaju velike razlike i podjele u pojedinim stavovima između zapada i Globalnog juga, a možda se to najbolje ogleda kroz činjenicu da je američki državni tajnik Marco Rubio odlučio bojkotirati sastanak, dok umjesto njega istome nazoči američki diplomat iz veleposlanstva u toj zemlji, kako je to priopćio State Department.
Rubiov bojkot dolazi usred diplomatskih napetosti između SAD-a i JAR-a oko južnoafričkog zakona o povratu zemlje koji su SAD označile kao “konfiskaciju” zemlje i nepravedan prema bijelcima. Rubio je također u izjavi prozvao ono što je označio kao “antiameričku” agendu Pretorije.
Washington je također nezadovoljan Južnoafričkom Republikom zbog njezine, kako smatra, agresivnih pravnih poteza protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu zbog vođenja njegovog rata protiv Hamasa u Pojasu Gaze — za koji Pretoria tvrdi da predstavlja genocid.
Podjele oko ključnih pitanja i oštar govor Lavrova
G20 je podijeljen oko ključnih pitanja – od ruskog rata u Ukrajini do klimatskih promjena i političkih promjena u Washingtonu nakon povratka američkog predsjednika Donalda Trumpa, dok je južnoafrički predsjednik Ramaphosa pozvao na suradnju između zemalja G20.
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi, ruski Sergej Lavrov, indijski Subrahmanyam Jaishankar, britanski David Lammy i francuski Jean-Noel Barrot nazoče sastanku, dok je njemačko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo da Annalena Baerbock neće.
Koliko su zapravo poremećeni odnosi između zapada i Rusije i koliko su velike razlike u pojedinim stavovima dviju strana vjerojatno najbolje svjedoči govor ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova okupljenim kolegama na sastanku G20.
“Vrijeme je da Zapad prihvati novi odnos snaga i počne graditi odnose s državama svjetske većine na temelju uzajamnog poštovanja. O tome smo razgovarali i s našim američkim kolegama u Rijadu i složili se oko glavne stvari: međunarodne odnose treba graditi na temelju priznanja da svaka zemlja ima svoje nacionalne interese”, rekao je ruski ministar.
Naglasio je da se kriza u Ukrajini može riješiti samo uklanjanjem njezinih temeljnih uzroka, uključujući ispunjavanje obveza poštivanja ljudskih prava, uključujući pravo na jezik i vjeru, te pridržavanje načela nedjeljivosti sigurnosti u Europi.
Sada, istaknuo je Lavrov, nekontrolirana financijska potpora i naoružavanje kijevskog režima od strane njegovih pokrovitelja sprječava kraj sukoba. Njegove ostale izjave taksativno navodi ruski medij RIA Novosti:
- Prijetnja međunarodnog terorizma ostaje akutna kao rezultat vojnih avantura NATO-a u Iraku, Libiji, Afganistanu i Siriji.
- Terorističke skupine diljem svijeta potiču zapadnjačke zalihe oružja koje cure iz Ukrajine.
- U duhu dvostrukih standarda Zapad dijeli militante na “naše” i “njihove”; u Europi je takva kratkovidna politika već dovela do terorističkih napada na Sjeverni tok.
- Radikalni nacionalistički, a ponekad i otvoreno neofašistički pokreti podržavaju se kao još jedan instrument obračuna s Rusijom.
- Rusija poziva zemlje G20 da formiraju ujedinjeni front protiv neonacizma.
Transatlantski rascjep zasjenjuje globalno donošenje odluka
Kako u četvrtak navodi njemački medij DW, Južnoafrička Republika, koja je prošle godine preuzela rotirajuće predsjedanje G20, prva je afrička država domaćin foruma ministara vanjskih poslova. G20 se sastoji od 19 zemalja, kao i od Europske unije i Afričke unije, koje predstavljaju dvije trećine svjetskog stanovništva i 85% globalne gospodarske proizvodnje.
Veliki jaz otvorio se između SAD-a i Europe tijekom proteklih nekoliko tjedana — s predsjednikom Trumpom koji je iznio tvrdnje da je Ukrajina odgovorna za rusku invaziju 24. veljače 2022.; kao i polaganje prava na Gazu, Grenland, Panamski kanal i td., a potpredsjednik JD Vance postavlja pitanje dijele li SAD i Europa još uvijek iste vrijednosti.
Program provedbe zajedničkog razvojnog programa koji su iznijele zemlje Globalnog juga već pati od percipiranog nedostatka hitnosti i sada je pod prijetnjom da bude dodatno zasjenjen tekućim geopolitičkim preokretom u obliku sukoba, složenim dramatičnim prestrojavanjem američke vanjske politike pod Trumpom.
Rubiov izostanak s dvodnevne sjednice bit će daljnja smetnja, iako bi mogao pružiti priliku da se krene naprijed bez angažmana SAD-a. To je također prilika za Kinu da traži veći utjecaj dok se SAD odriče vodeće uloge, zaključuje njemački medij.
Kina poručila: Ta regija svijeta nije ničije dvorište
