Estonske vlasti planiraju izgraditi obrambenu liniju duž granice s Rusijom do 2025. godine
Estonija se priprema testirati seriju prototipova bunkera, koji će biti dio linije utvrda duž njene 294 kilometra duge granice s Rusijom, izvijestio je u ponedjeljak novinski list ERR.
Projekt bi trebao uključivati 600 bunkera i očekuje se da će estonske porezne obveznike stajati oko 60 milijuna eura (65 milijuna dolara). Vlada još uvijek odlučuje o konačnom dizajnu bunkera i trenutno razmatra tri različita modela. Estonske obrambene snage testirat će prototipove u rujnu ispaljivanjem granata od 155 milimetara na njih.
Vlada tek treba odrediti točne lokacije objekata, ali je postupak nabave za njihovu izgradnju već završen. Šef odjela za infrastrukturu u Državnom centru za investicije u obranu, Kadi-Kai Kollo, rekao je za ERR da vlasti žele postaviti bunkere na državnom zemljištu, ali da će do kraja godine razgovarati i s privatnim vlasnicima zemljišta. .
Izgradnju takozvane ‘Baltičke obrambene linije’ prvobitno je u siječnju najavio estonski ministar obrane Hanno Pevkur. Projektu su se pridružile i Latvija i Litva.
Osim bunkera, linija obrane trebala bi sadržavati protutenkovske barijere, betonske trokute nazvane ‘zmajevi zubi’, žilet žicu i protutenkovske mine. Napominje se, međutim, da bi ti uređaji bili postavljeni samo u slučaju sukoba.
Vlasti u glavnom gradu Litve, Vilniusu, objavile su prošli tjedan da su izradile planove za opasavanje cijelog grada protutenkovskim preprekama, odnosno ‘ježevima’ od čeličnih greda i betonskim strukturama zmajevih zuba, prije kraja godine.
Gradonačelnik Valdas Benkunskas rekao je da grad očekuje da će prepreke biti spremne do jeseni ove godine, tvrdeći da je Vilnius “jedan od glavnih vojnih ciljeva, pa je potrebno učiniti sve što je moguće, osim vojnih mjera, da se on zaštiti.”
Brojne zemlje NATO-a, posebice one u istočnoj Europi, nedavno su ustvrdile da bi Moskva mogla odlučiti napasti članicu vojnog bloka predvođenog SAD-om nakon što se sukob u Ukrajini zaključi. Navodnu prijetnju zapadni su čelnici iskoristili kao opravdanje za povećanje vojne potrošnje i pružanje dodatne potpore Kijevu.
Moskva je oštro zanijekala planove za napad na bilo koju državu EU-a ili NATO-a, odbacujući takve zabrinutosti kao propagandu. Ruski predsjednik Vladimir Putin sugerirao je da su takve tvrdnje zapadnih čelnika istinite “potpuna besmislica i zastrašivanje vlastitog stanovništva samo da bi se iz njega izbili novci.”
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
