Pod pojmom poliglota se smatra svaka osoba koja koristi više od tri jezika u usmenoj i pisanoj komunikaciji, ako se izuzme maternji jezik. Osoba koja govori četiri jezika ili pet se smatra vrijednom divljenja, a kada neko koristi devet jezika, svaki ravnopravno, onda je to za pohvalu i za divljenje i koliko god da zvuči nevjerojatno ili nemoguće, jedna mlada žena iz Banje Luke je pokazala da je itekako moguće.
Nataša Palačković Spaich, rođena 1994. godine u Banjoj Luci, gdje je završila srednju školu, zatim je upisala političke znanosti u Pragu, a danas je sa adresom u SAD.
Ovi podaci je ne bi izdvojili iz mase drugih, da se Nataša ne izdvaja sama po broju jezika koje govori. Počela je od engleskog i španjolskog, čija je ljepota privukla Natašu da uči i da se usavršava. Pa dok su drugi pravili kolekciju sličica ili stripova, Nataša je pravila svoju kolekciju jezika. Poslije engleskog i španjolskog, nastavila je dalje s učenjem i nema ideju da se tu zaustavi.
“Još od najranijeg djetinjstva sam bila zainteresirana za jezike. Uživala sam slušajući glazbu na stranim jezicima te gledajući strane filmove. U osnovnoj školi sam počela učiti engleski jezik, a u isto vrijeme sam se jako zainteresirala za španjolski te sam zamolila mamu da mi kupi rječnik španjoslkog. Počela sam učeći neke osnovne riječi iz tog rječnika da bih nakon toga počela usavršavati i gramatiku preko interneta. Mislim da su španjolski i engleski u meni zapravo probudili ljubav prema jezicima te sam nakon toga počela učiti i talijanski te portugalski. Nakon što sam se s 19 godina preselila u Prag počela sam učiti i češki, ruski, a kasnije i grčki i albanski. Najveća motivacija mi je uvijek bila mogućnost da razgovaram s lokalcima kad putujem i da upoznam kulturu različitih zemalja kroz njihov jezik”, priča Nataša za hercegovina.info.
Poznato je da su strancima slovenski jezici izuzetno teški za naučiti, baš zbog specifičnosti gramatike. Tako je Nataša bez velike muke savladala ruski i češki, ali za albanski i grčki, koliko god da su teški, ima samo riječi hvale.
“Učenje jezika iz slovenske i romanske obitelji mi je definitivno bilo najlakše, baš zbog njihove sličnosti. Španjolski, portugalski i talijanski su dovoljno slični da kada savladate jedan, ostali vam definitvno lakše idu. Isti slučaj je i s ruskim i češkim, nisu mi bili pretjerano teški jer moj maternji jezik spada u slovenske jezike i sličnosti je zaista mnogo. S druge strane imamo grčki i albanski koji su potpuno drugačiji od svih drugih jezika tako da tu nisam imala ni jednu prednost. To su jezici u koje se definitivno morate zaljubiti da biste ih naučili”, dodaje naša sugovornica, pa nastavlja: “Svaki jezik je težak na svoj način, ali mi je albanski definitivno bio najveći izazov zbog toga što je potpuno različit od svih drugih jezika koje poznajem. S obzirom da se radi o jeziku koji nije pretjerano popularan za učenje, jako je teško doći do materijala i knjiga što učenje čini pravim izazovom”.
Postavlja se pitanje kakva taktika je potrebna da bi se savladalo devet jezika. Je li to mogućnost fotografskog pamćenja, povezivanja slike i riječi ili suha logika, sam dublji dodir s devet jezika predstavlja poticaj za učenika da ne odustane dok ih ne usavrši.
To znači da se cijelim bićem posveti izučavanju, naročito kada su u pitanju jezici čiji dijalekti i gramatika nisu ni približno isti maternjem jeziku.
“S obzirom na to da sa skoro sve jezike učila iz ljubavi prema zemlji u kojoj se govore i njihovoj kulturi, učenje mi je uvijek bilo uživanje i mislim da je to definitivno najvažnije kad učite novi jezik. Volim se potpuno okružiti jezikom koji učim u svakodnevnom životu”, ističe.
“Tek nedavno sam saznala da za to na engleskom postoji naziv “immersion technique”. To znači da počnem gledati filmove i serije isključivo na jeziku koji učim, obično se trudim i da otkrijem glazbu na tom jeziku. Knjige su jednako važan dio učenja tako da kad mogu potrudim se da pročitam knjigu na jeziku koji učim. Ukoliko to nije moguće iz nekog razloga, služim se internetom te umjesto knjige čitam vijesti i priče na danom jeziku. Mislim da su internet i društvene mreže pogotovo potcijenjeni kad je riječ o učenju jezika. Ja svoje društvene mreže koristim za praćenje profila i ljudi iz različitih zemalja, čije su objave na različitim jezicima te na taj način sam svakodnevno u kontaktu sa svim jezicima koje govorim. Mislim da je jako važno učiniti učenje zanimljivim te umjesto suhoparnog “bubanja” gramatičkih pravila i novih riječi, jednostavno uključiti vaš novi jezik u svakodnevni život i na taj način učiti jezik nesvjesno i bez “mučenja”, priča nam ova mlada Banjolučanka.
Činjenica je da Nataša ne bira jezike iz istih obitelji, već da ih uči po principu “ljubavi i sviđanja”. Tako je sljedeći jezik koji želi naučiti njemački, zatim arapski. Za arapski, kaže, da joj je jako zanimljiv i da bi joj sasvim sigurno bio koristan u budućnosti.
Ako je točna izreka da vrijediš onoliko koliko jezika govoriš, Nataša je odavno prešla nivo posvećenosti i predanosti i podigla samo zvanje “poliglote” na stepenicu iznad.
“Poznavanje jezika mi je definitivno obogatilo život i kada bih opet mogla da biram koje jezike učiti, opet bih izabrala iste iako neki od njih nisu pretjerano korisni za karijeru.
Svaki put kada sam imala priliku da otputujem u zemlju čiji jezik pričam, pokušavala sam što više razgovarati s lokalcima i njihove reakcije su me uvijek obradovale više od svega. Mislim da je mogućnost da upoznete nove ljude, književnost, kuhinju i kulturu naroda pričajući njihov jezik nevjerojatna. Naravno, u vrijeme kad je engleski univerzalni jezik, sve to možete uraditi i bez poznavanja drugih jezika, ali mislim da ništa ne daje uvid u “dušu” naroda i njihov mentalitet, kao njihov materni jezik, te izrazi i poslovice na tom jeziku. Svoje znanje jezike koristim i kroz svoj Youtube kanal “Poliglot Natasha”, gdje dijelim savjete za učenje stranih jezika”, kaže za hercegovina.info.
Sadržaj se učitava…
Približiti se nekome je najlakše kroz ista ili slična zanimanja, pa tako se i približiti jednom narodu znači biti dio identiteta, pokušati se uklopiti, a to je najvjerodostojnije poznavanjem jezika i poznavanjem povijesti. Nataša se odlučila za poznavanje jezika i to je siguran put da budete prihvaćeni od strane jednog naroda.
“Primijetila sam da su ljudi mnogo otvoreniji i opušteniji kada govore svoj čak i ako pričaju savršen engleski. Redovno mi se događa da upoznam novu osobu s kojom na početku pričam engleski, ali nakon što shvate da pričam njihov maternji jezik, započnemo konverzaciju na njihovom jeziku i ja odjednom saznam mnogo više informacija nego što bih ikad mogla na engleskom. Ovo je pogotovo korisno kad putujem i tražim dobar lokalni restoran ili radnju. Lokalci su uvijek bolji u davanju savjeta kad to rade na svom jeziku i kada vas ne smatraju tipičnim turistom nego vas vide kao nekoga ko je zapravo zainteresiran za njihovu kulturu”, nastavlja.
Kada se promatra sa strane, svi bi se pitali kako aktivno koristiti devet jezika, a da ne dođe do preklapanja, miješanja riječi i gramatičkih grešaka.
“Trudim se da svi jezici koje govorim budu dio mog svakodnevnog života. To naravno nije baš lako kada ih je devet. Moja glazbena playlista, na primjer, uključuje svih devet jezika koje govorim. Vijesti i portali koje pratim dolaze na svih 9 jezika koje pričam i iz raznih su država. Na taj način ne samo da ostajem u kontaktu s jezicima, nego i s događanjima u različitim zemljama te njihovim pogledom na aktualne teme. Mislim da imamo ogromnu sreću što živimo u doba interneta i što nam je cijeli svijet i svi njegovi jezici na dlanu”, smatra Nataša.
Za sve koji krenu pa odustanu od učenja jezika, Nataša kaže da je problem samo nedostatak volje. Nekome treba više vremena, nekome manje, ali je moguće naučiti bar jedan strani jezik.
“Ja vjerujem da je apsolutno svatko sposoban naučiti barem jedan strani jezik. Naravno, nekima to traje duže, a nekima kraće, ali definitno je moguće. Prvi korak je definitivno motivacija, jer je jako teško učiti i raditi nešto što vam nema smisla. Preporučujem svima da na učenje jezika ne gledaju kao na nešto što obavezno mora biti dosadno i teško nego kao na novu avanturu. Ne tjerajte se da sjedite i učite na pamet sva moguća pravila i riječi. Umjesto toga pokušajte raditi nešto što uživate na tom stranom jeziku. Pročitajte novosti iz svijeta sporta koje ionako čitate svaki dan ali to učinite na novom jeziku koji učite. Pogledajte kratki video na tom jeziku. Nema veze što na početku ništa ne razumijete, naš mozak ima nevjerojatnu moć da upija informacije, a da mi toga nismo ni svjesni. I moram napomenuti da nakon što naučite jedan strani jezik, svaki drugi će vam se činiti lakše”, zaključuje na kraju naša simpatična sugovornica.
Natašin tajni recept za znanje devet jezika je prije svega radoznalost i ljubav.
Neodustajanje kada je teško i postavljanje ciljeva kojima će težiti je sigurno pola odrađenog posla. Ići naprijed, stjecati nova znanja i usavršavati postojeća je siguran put ka uspjehu.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
