U Splitu, izgleda, nema ništa važnije od štandarca na Pjaci. U žustru polemiku oko uklanjanja (po nalogu gradonačelnika Ivice Puljka), a nakon odluke suda da se makne datum oslobođenja Splita utisnut u Puljkovu mandatu (jer ga je tužio kipar Kuzma Kovačić, autor štandarca), nakon Getana, uključio se i bivši splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara.
Na Facebooku je objavio stare fotografije štandarca, kada se na njemu vijorila gradska zastava iz doba narodnjačkog pokreta u 19. stoljeću.
“… a ‘ko se ne vije, bolje da ga nije!”, napisao je Opara, a priložio je i fotografiju sa znamenitim stihovima Tončija Petrasova Marovića “Ne treba nikamo ići nigdje drugdje tražiti što jest i tu je” s postolja štandarca.
Nedugo zatim oglasio se i njegov stranački kolega Tomislav Šuta, predsjednik splitskog HDZ-a, koji je uputio otvoreno pismo gradonačelniku Ivici Puljku i akademskom kiparu Kuzmi Kovačiću, autoru štandarca.
U nastavku prenosimo oba pisma:
Poštovani gospodine Kovačiću,
Cijenim vaše pravo da zaštitite svoje autorsko djelo i razumijem vašu argumentaciju kako je štandarac u cjelini, zajedno s tekstom koji je 1999. godine predložio Grad Split, postao jedinstvenom autorskom cjelinom. Međutim, u svojoj tužbi ste jasno naveli da niste autor tog teksta, da on sam po sebi nije autorsko djelo, već obično nabrajanje povijesnih činjenica koje ste prihvatili i uklopili u spomenik.
Ipak, vaše je autorsko djelo, dobrim dijelom upravo zbog tih povijesnih činjenica, odavno postalo više od umjetničkog izraza. Danas je to simbol Splita i svih događaja koji su oblikovali naš grad i njegov identitet. Ako je jednom, uz vašu suglasnost, bilo moguće dodati tekst na štandarac i oblikovati ga sukladno vašoj umjetničkoj viziji, zašto to ne bi bilo moguće ponovno? Naravno, uz vašu suglasnost i uvažavajući zadani poredak i formu originalnog teksta.
Vjerujem da na štandarcu ima dovoljno mjesta za sve ključne godine koje su obilježile Split, uključujući i predloženu godinu oslobođenja grada od fašizma (1944.), kao i pobjedničku godinu u Domovinskom ratu (1995.) kada je okončana borba za slobodnu i neovisnu Hrvatsku, a samim tim i grad Split. Ako ste već jednom pristali na dodavanje povijesnih godina, onda nema razloga da ne dopustite da se one kompletiraju kako bi spomenik ostao vjerodostojan i relevantan za generacije Splićana koje dolaze.
Poštovani gradonačelniče na odlasku, gospodine Puljak,
Vaša odluka o uklanjanju štandarca s Pjace nije samo besmislena i štetna, ona je i presedan. Poslali ste jasnu poruku građanima da možete uklanjati spomenike bez šire javne rasprave, bez stvarnog pokušaja pronalaska kompromisa s autorom i bez ikakvog osjećaja odgovornosti prema Splićanima koji su taj spomenik financirali i prihvatili kao dio identiteta našega grada.
Lakoća s kojom posežete u džepove građana kako biste realizirali još jednu od svojih loših političkih odluka, nezapamćena je u recentnoj splitskoj povijesti. Troškovi uklanjanja, sudskog procesa i potencijalnog postavljanja novog spomenika past će na teret građana Splita. Ako ste uistinu uvjereni da je ovo što najavljujete ispravno rješenje, onda troškove uklanjanja snosite osobno vi ili vaša stranka.
Umjesto da zastupate javni interes i uložite trud u dogovor s autorom, vi ste odabrali politički kukavičluk. Radikalna intervencija u jedan od najvažnijih javnih prostora i najavljeno uklanjanje spomenika koji živi s građanima posljednjih 25 godina, nije nikakvo rješenje već birokratsko brisanje povijesti. Što god učinili u svom političkom ludilu, Splićani će zapamtiti tko je poštovao simbole ovog grada, a tko ih je bio spreman rušiti.
