Državni inspektorat Republike Hrvatske izvijestio je potrošače o opozivu proizvoda – klinčići cijeli “AliBaba”, L.02/07/2026, najbolje upotrijebiti do: 2. srpnja 2026. godine, pakiranje 50 grama, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa. Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla pa se ne smije koristiti za ljudsku ishranu.
Insekticid klorpirifos odavno je zabranjen. Ne smije se koristiti kao zaštitno sredstvo u poljoprivredi. Tako je odlučila Europska komisija i toga bi se trebale pridržavati sve zemlje članice. Ali što kada nam voće i povrće u ovom slučaju klinčići dolaze iz trećih zemalja, pa čak i s dalekog istoka gdje klorpirifos nije zabranjen. Nažalost, slučaj klorpirifosa u klinčićima nije jedini niti je osamljen.
Ne tako davno imali smo klorpirifos u pekarskim proizvodima – Stracciatella kolač, mramorni blok, mramorni kuglof, seljački kuglof, mramorni kolač, čokoladni kolač jednog austrijskog proizvođača koji su se prodavali u svim trgovačkim centrima. Tada je pojašnjeno da je ostatak pesticida klorpirifosa pronađen u brašnu od kojega su napravljeni kolači. Kolači su nakon toga povučeni iz prodaje i ništa u ovom trenutku nije sporno. Stručnjaci su savjetovali da ako ih imate kod kuće bacite u smeće. Ali nitko ne govori što će oni koji su takve proizvode konzumirali. Kolači su se slobodno prodavali dok su trajale laboratorijske analize jednako kao i ovi klinčići koji su najnoviji slučaj pesticida klorpirifosa u hrani za ljude.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFS) ocijenila je klorpirifos kao „izrazito toksičan po zdravlje ljudi, što je bilo dovoljno da se zaštitna sredstva na bazi klorpirifos etila (Callifos, Dursban, Pirifos i drugi) zabrane prostoru Europske unije. Također je zabranjen uvoz voća i povrća u EU i iz trećih zemalja u kojima se nalazi ova kemikalija, koja se ne može oprat.
Sredstva na bazi klorpirifosa u Hrvatskoj su se najčešće koristila prilikom sadnje luka i češnjaka protiv štetnika u tlu. Dokazano je da izloženost klorpirifosu može utjecati na neurološki razvoj, pa i oštetiti još nerođeno dijete. Tako su ga povezivali s poremećajima u razvoju mozga, poremećajima pažnje (hiperaktivnosti) i hormonskog sustava kod djece, zaostajanjem u rastu, smanjenim kvocijentom inteligencije. U Hrvatskoj je svojevremeno bilo u upotrebi čak devet sredstava za zaštitu bilja na osnovnih aktivnih tvari klorpirifosa i klorpirifos-metila, koji se više ne smiju koristiti.
Prema podacima Europska agencija za sigurnost hrane (European Food Safety Authority – EFSA) često se zabranjeni pesticidi otkrivaju u voću i povrću iz trećih zemalja i to oni pesticidi koji su potpuno zabranjeni u EU poljoprivredi. Pronađeni su u kruškama, limunu, suhim smokvama rajčici, paprikama i grejpu.
Kada se otkriju takvi proizvodi onda se kroz sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje,(RASFF) pozivaju građani koji ih imaju da ih vrate u trgovinu, gdje im vraćaju novac ili daju zamjenski proizvodi. I to je u redu. Ali, što će oni koji su takve proizvode već konzumirali, što će oni vratiti trgovcima u dućan?
U velikom broju slučajeva od uzimanja uzoraka hrane pa do rezultata analiza prođu dani i tjedni, u tom periodu građani ne znajući da je riječ o kontaminiranoj hrani istu pojedu.
Građani koji su konzumirali kontaminiranu hranu i zbog toga pretrpjeli zdravstvene posljedice mogu tražiti obeštećenje putem sudova, podnošenjem tužbe protiv proizvođača, distributera ili trgovca, ovisno o odgovornosti u lancu opskrbe. Nažalost, takvi procesi često su dugotrajni i složeni pa se rijetki odlučuju na takav korak.
