Dvije godine nakon ulaska u eurozonu Hrvatska je dovršila proces približavanja troškova financiranja europskom prosjeku. Kamatne stope na kredite usporedive su sa stopama u razvijenijim članicama europodručja, dok je neto kamatni prihod banaka u trećem tromjesečju lani pao na 1,51 posto BDP-a, objavila je Hrvatska udruga banaka (HUB).
“Troškove financiranja države, poduzeća i stanovništva više nema smisla uspoređivati sa zemljama srednje i istočne Europe koje su zadržale vlastite valute, pa ni sa Češkom koja je razvijenija od Hrvatske i ima puno bolji kreditni rejting”, istaknuli su iz HUB-a. Dodaju da jedina slična zemlja za usporedbu ostaje susjedna Slovenija.
Spriječen udar troškova
Dok se u javnosti banke glasno prozivaju oko visine naknada te poziva na njihov bojkot, Udruga banaka ističe da su ukupni neto prihodi banaka od naknada i provizija smanjeni u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a, čime su razine tih troškova postale usporedive s onima u Sloveniji.
“Prema dostupnim podacima u apsolutnom iznosu, bankovne naknade u Hrvatskoj među nižima su u usporedbi s većinom država EU-a, uz zadržanu visoku kvalitetu usluga, napredne digitalne kanale i brojne pogodnosti za klijente. U razdoblju kada su kamatne stope Europske središnje banke (ECB) rasle najbržim tempom u povijesti europodručja, banke u Hrvatskoj amortizirale su taj rast, omogućujući građanima povoljnije uvjete financiranja u odnosu na većinu zemalja EU-a. Time je u značajnoj mjeri spriječen troškovni udar koji je pogodio građane u mnogim drugim europskim državama”, navode iz HUB-a.
Profitabilnost nije veća
Dodaju da je neto kamatni prihod smanjen s 2,31 posto udjela u BDP-u potkraj 2016. na 1,51 posto u trećem tromjesečju 2024., pri čemu je smanjenje približno ravnomjerno podijeljeno između kućanstava i poduzeća.
Konkurencija i politika kamatnih stopa u bstvaraju pritisak na daljnje smanjenje kamatnih stopa na kredite, koje su sada usporedive sa stopama u razvijenijim članicama europodručja, a realna kamatna stopa na stambene kredite i dalje se kreće oko nule, ističu.
Kad su rekordno dobri rezultati poslovanja (i povrata na kapital) u pitanju, navode da trenutačno povećana stopa povrata potječe od privremeno povećanih kamata koje Eurosustav plaća bankama na višak rezervi likvidnosti, odnosno da nije povezana s kreditnim odnosima s klijentima. Učinak kamatne stope ECB-a prolazan te će se smanjiti u idućem razdoblju kada se očekuje njezin daljnji pad, jer fundamentalna profitabilnost kreditnih institucija nije promijenjena, zaključuju u HUB-u.
