U Sudu Bosne i Hercegovine za danas je zakazano izricanje prvostupanjske presude u slučaju protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i direktora Službenih novina RS Miloša Lukića zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Dodik je ranije izjavio da neće prisustvovati izricanju presude u Sudu BiH. On i njegove pristalice pratit će presudu u Banjoj Luci, gdje je za 12 sati zakazan nastavak 17. posebne sjednice Narodne skupštine RS.
Državni tužitelj Nedim Ćosić je u završnoj riječi na suđenju Dodiku zatražio kaznu zatvora bližu najvišoj kazni predviđenoj za ovo kazneno djelo, koja iznosi od 6 mjeseci do 5 godina zatvora. Također je za Dodika i Lukića predložio sigurnosnu mjeru zabrane obavljanja funkcije u trajanju od deset godina, pri čemu bi Dodik izgubio funkciju predsjednika RS, a Lukić direktora Službenih novina RS.
Dodik: “Svi zaključci NSRS-a postaju zakoni”
Dodik je u utorak izjavio da Republika Srpska ulazi u fazu u kojoj će sve zaključke koje je donijela Narodna skupština pretvoriti u zakone.
To je rekao na posebnoj sjednici NSRS uoči izricanja presude njemu i direktoru Službenih novina RS pred Sudom BiH.
Prema njegovim riječima, plan je donijeti zakone o prestanku važenja ovlasti SIPA-e, Tužiteljstva i Suda BiH na teritoriju RS.
“Svi koji ostanu bez posla tamo, dobit će ga ovdje isti dan. Onaj tko radi u SIPA-i, dobit će posao u MUP-u RS,” naveo je Dodik.
Također je dodao da će “RS prihvatiti sve radnike iz RS koji rade u zajedničkim institucijama i svima osigurati plaću.”
Prije toga, u Narodnoj skupštini RS obratili su se predsjednici političkih stranaka, a lideri koalicijske većine izrazili su suglasnost s Dodikom da je ovaj proces usmjeren protiv institucija RS.
U Banjoj Luci je u utorak održan i miting podrške Dodiku.
Optužbe protiv Dodika i Lukića
Dodik i Lukić terete se da su od 1. do 9. srpnja 2023. godine u Banjoj Luci, svjesni odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o neprimjeni odluka Ustavnog suda BiH, kao i odluke kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, poduzimali radnje kako bi nastavili zakonodavni postupak, ne poštujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Presuda Dodiku i Lukiću bit će izrečena danas u 13 sati.
Pozadina, optužbe i mogući ishod presude
Tijekom ljeta 2023. godine, Milorad Dodik ušao je u još jedan pravni sukob s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom. Narodna skupština RS-a usvojila je zakon prema kojem se odluke visokog predstavnika neće objavljivati u “Službenom glasniku”. Međutim, prije nego što je zakon stupio na snagu, Schmidt ga je poništio.
Unatoč tome, Dodik je najavio da će potpisati ukaz o proglašenju zakona, iako je on bio poništen. Kao odgovor, Schmidt je izmijenio Kazneni zakon BiH, čime je nepoštivanje odluka visokog predstavnika postalo kazneno djelo.
Prkoseći ovoj odluci, Dodik je ipak potpisao ukaz o proglašenju dva poništena zakona. U međuvremenu, dva rukovoditelja “Službenog glasnika” podnijela su ostavke, no njihov nasljednik, Miloš Lukić, u svojstvu vršitelja dužnosti direktora, objavio je usvojene zakone u “Službenom glasniku”.
Optužnica i pravni proces
Tužiteljstvo BiH je u rujnu 2023. podiglo optužnicu protiv Dodika i Lukića zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Međutim, Sud BiH je u početku vratio optužnicu na doradu.
Prema optužnici, od 1. do 9. srpnja 2023. godine, Dodik i Lukić su, iako su bili svjesni Schmidtove odluke o poništavanju zakona, nastavili zakonodavne aktivnosti ignorirajući odluke visokog predstavnika.
Ključne točke optužnice
Dodik je potpisao ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, koji je Narodna skupština RS-a usvojila 21. lipnja 2023. Time nije proveo Schmidtovu odluku o zaustavljanju zakonodavnog postupka.
Lukić, kao vršitelj dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a”, 9. srpnja 2023. potpisao je obrazac kojim je omogućio objavljivanje odluka i zakona koje mu je proslijedio Dodik.
Tužiteljstvo tvrdi da je Dodik bio svjestan da su Schmidtove odluke obvezujuće, ali ih je namjerno ignorirao. S druge strane, Dodik i njegova obrana ne priznaju Schmidtov mandat, tvrdeći da on nije imenovan u skladu s procedurama Vijeća sigurnosti UN-a.
Moguće kazne i pravne posljedice
Prema Kaznenom zakonu BiH, za nepoštivanje odluka visokog predstavnika predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Tužiteljstvo je u završnoj riječi zatražilo strože kazne, bliže zakonskom maksimumu, te:
Zabranu obavljanja funkcije na razdoblje od deset godina.
Prestanak vršenja funkcije predsjednika RS-a za Dodika.
Zabranu obavljanja dužnosti direktora “Službenog glasnika” za Lukića.
Mogući ishodi za Dodika
Zatvorska kazna do godinu dana – mogao bi je otkupiti i izbjeći zatvor.
Uvjetna kazna – bio bi proglašen krivim, ali ne bi služio zatvorsku kaznu, pod uvjetom da ne ponovi kazneno djelo.
Zabrana političkog djelovanja – u slučaju osuđujuće presude, Dodiku bi se mogla izreći zabrana obavljanja političkih funkcija.
Osuđujuća presuda postaje pravomoćna – Dodik može podnijeti žalbu Ustavnom sudu BiH, no to ne bi odgodilo izvršenje kazne.
Suđenje: Odgode, politički pritisci i podrška Dodiku
Suđenje je započelo u veljači 2024., nakon višestrukih odgoda. Dodikova obrana često je tražila pomicanje ročišta, pozivajući se na njegovu zauzetost sastancima i zdravstveno stanje.
Ispred Suda BiH često su se okupljali Dodikovi pristaše, dok su njegovi najbliži suradnici suđenje pratili iz sudnice. Dodik je također često davao izjave za medije, kritizirajući Sud BiH i vršeći pritisak na suce.
Tijekom postupka, obrana je pokušala osporiti legalnost Schmidtova imenovanja, dostavljajući zapisnike sjednica UN-a. Također su tvrdili da Schmidt nema zakonodavna ovlaštenja, te da Dodik nije bio službeno obaviješten o izmjeni Kaznenog zakona kada je potpisao sporne ukaze.
Političke posljedice i sigurnosni rizici
Dodik je više puta ponovio da neće priznati osuđujuću presudu niti otići u zatvor. Uoči presude, on i njegovi politički saveznici pripremili su radikalne poteze, uključujući prijedloge zakona koji bi dodatno smanjili ovlasti državnih institucija BiH u Republici Srpskoj.
Najavio je da bi presuda mogla zadati “smrtni udarac BiH”, dok su boračke organizacije i njegovi saveznici javno iskazali podršku.
Ovo suđenje ne testira samo snagu državnog pravosuđa, već i vladavinu prava u BiH. Presuda bi mogla izazvati novu političku krizu, a način na koji će Sud BiH donijeti odluku pokazat će koliko su pravosudne institucije neovisne od političkih pritisaka.
Što slijedi nakon presude?
Sud BiH će 26. veljače donijeti prvostupanjsku presudu, koja još nije pravomoćna.
Daljnji postupak:
Obrana i Tužiteljstvo imaju pravo žalbe u roku od dva tjedna.
Drugostupanjska presuda može se očekivati za nekoliko mjeseci.
Ako drugostupanjska presuda bude osuđujuća, postaje konačna i pravomoćna, osim ako obrana pokrene trećestupanjski postupak.
Dodik može podnijeti žalbu Ustavnom sudu, ali to ne odlaže izvršenje presude.
Ovo će biti prva presuda za kazneno djelo nepoštivanja odluka visokog predstavnika, što je novi pravni presedan u BiH.
Iako su pravosudne institucije pod velikim političkim pritiscima, konačna odluka suda pokazat će je li u BiH vladavina prava iznad političkih interesa ili će pravosuđe podleći političkim pritiscima.
