Aktivisti Greenpeacea danas su trometarskim rekvizitom pečata ispred Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije skrenuli pozornost na to da Hrvatska još uvijek nije ratificirala globalni Sporazum o svjetskim morima.
Pozvali su ministricu Vučković da javnosti što prije predstavi planove Hrvatske
za ratifikaciju sporazuma o zaštiti prirodnih ekosustava bez kojih život na Zemlji nije moguć. Ako Sporazum ne stupi na snagu do lipnja 2025., bit će izuzetno teško ostvariti ciljeve očuvanja mora prethodno usvojene Globalnim okvirom za bioraznolikost, jednim od najznačajnijih multilateralnih sporazuma o okolišu još od Pariškoga sporazuma o klimatskim promjenama.
Sporazum na temelju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora o očuvanju i održivom korištenju morske bioraznolikosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije, poznat i kao “Sporazum o BBNJ-u“, dosad je potpisalo više od 100 zemalja, a 20 ih je već provelo ratifikaciju, uključujući susjednu Sloveniju koja se pridružila zemljama predvodnicama 30. siječnja 2025.
Povijesna prilika
– Riječ je o međunarodnom procesu od prevelike globalne važnosti da bi se predmet gubio po ladicama i skupljao birokratsku prašinu. Do lipnja je potrebna ratifikacija minimalno 60 zemalja, uključujući članice Europske unije. Hrvatska, kao zemlja čiji je identitet vitalno vezan uz more, trebala je biti među prvima, ugledajući se na susjednu Sloveniju koja je postupak privela kraju u siječnju. Od kad je Hrvatska potpisala Sporazum prije godinu i pol, nismo primili niti jednu
dodatnu informaciju od nadležnih institucija o daljnjem postupanju. Pozivamo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da hitno pokrene postupak ratifikacije Sporazuma o svjetskim morima u Saboru te da Hrvatska službeno položi ispravu o ratifikaciji pri Tajništvu UN-a najkasnije do početka lipnja ove godine – poručila je Marija Tomac, voditeljica komunikacija u Greenpeaceu.
Više od 5 i pol milijuna ljudi u svijetu potpisalo je peticiju prepoznajući povijesnu priliku da se 30% najvažnijih i najugroženijih oceanskih područja hitno zaštititi od štetnog djelovanja čovjeka. Oceani i mora na rubu su kolapsa pod neviđenim pritiscima, a osim što proizvode polovicu kisika koji dišemo, oni su naš ključni saveznik u borbi protiv klimatskih promjena.
J.T.
