Potez bez presedana kineskih ratnih brodova da “oplovi” australski teritorij izazvao je reakcije nelagode jer zemlja postaje sve zabrinutija zbog dosega i namjera Kine u regiji. Australska vojska uočila je tri kineska ratna broda 10. veljače u Arafurskom moru, kraj sjevernog vrha Australije. No čini se da Canberra nije ni slutila da su brodovi upravo krenuli na putovanje bez presedana koje će ih dovesti na 150 nautičkih milja od Sydneya, kao dio puta koji će vjerojatno biti – prema ministru obrane Richardu Marlesu – potpuni obilazak Australije, piše The Strait Times.
Kineski brodovi prvi put su dospjeli na nacionalne i međunarodne naslovnice 21. veljače kada je otkriveno da je gotovo 50 komercijalnih letova preusmjereno nakon što su kineski ratni brodovi poslali upozorenje, netom prije, da planiraju izvesti vježbe bojevog gađanja oko 640 km od istočne obale Australije. Čini se da vježbe nisu prekršile međunarodno pravo. Ali oni su potaknuli duboku zabrinutost u Australiji oko toga predstavlja li Kina izravnu vojnu prijetnju i potaknuli političke podjele oko toga kako postupati s Pekingom.
Politička podjela unutar Australije po pitanju Kine
Australskog premijera Anthonyja Albanesea novinar je 28. veljače upitao mogu li kineski brodovi vježbati za kopnene napade na Australiju. Ovo je uslijedilo nakon komentara bivšeg šefa unutarnjih poslova Mikea Pezzulla, koji je rekao da su Australske obrambene snage (ADF) trebale rasporediti borbene zrakoplove i podmornice da vrebaju kineske brodove i pošalju poruku da su u “zoni smrti”. Albanese, koji nastoji poboljšati veze s Kinom od svog izbora 2022., odbacio je ove prijedloge i nastavio sa svojim pokušajima tijekom cijele sage da umanji važnost prisutnosti brodova. Rekao je da se Kina pridržavala međunarodnog prava, iako je kritizirao Peking što je na loš način dao obavijest o svojim vježbama bojevog gađanja s istočne obale, rekavši da bi Australija obično dala obavijest 24 do 48 sati unaprijed.
Peter Dutton, čelnik oporbene Liberalno-nacionalne koalicije, kritizirao je Albanesea i opisao ga kao slabog i nesposobnog te da je “potpuno izvan svojih kapaciteta” kod obrane. “Nikada nisam vidio premijera koji se koprca poput ovog premijera po pitanju nacionalne sigurnosti”, rekao je za 2GB Radio.
Kineski veleposlanik u Australiji, Xiao Qian, branio je pomorsko raspoređivanje, rekavši da nije bilo potrebe za dodatnom obavještavanjem o vježbama gađanja. Rekao je za ABC News da je “normalno” slati ratne brodove u različite dijelove regije i da će se takve vježbe vjerojatno ponavljati. “Oni su dio napora za obuku, vježbanje i probe”, rekao je i dodao: “U ovome ne bi trebalo biti previše iščitavanja”.
Prava kriza?
Otkako su se pojavile vijesti o vježbama kineske mornarice, australska javnost pomno je pratila medijske novosti koje su ucrtavale putanju ratnih brodova, s medijskim izvješćima u kojima se navodi da su sada “ušli u Veliki australski zaljev” (južni zaljev) i “mogu krenuti prema zapadnoj Australiji”.
Ujutro 1. ožujka, ADF je rekao da su ratni brodovi bili 890 km jugozapadno od Adelaidea. Analitičari su se uglavnom složili da Kina poštuje međunarodno pravo, ali su izrazili pomiješana mišljenja o tome jesu li zabrinutosti izazvane putovanjem ratnih brodova opravdane. Bivša mornarička časnica i stručnjakinja za pomorsku sigurnost Jennifer Parker, stručna suradnica na Fakultetu za nacionalnu sigurnost Australskog nacionalnog sveučilišta, rekla je za Straits Times da kineska vježba “nije kriza” i da izazva pretjeranu i nepotrebnu razinu tjeskobe. “Neki od komentara – da je ovo čin agresije ili proba za raketni napad – u osnovi su beskorisni i jednostavno pogrešni”, rekla je. “Mislim da ne bismo trebali biti zabrinuti zbog ove aktivnosti. Ako ovo tretiramo kao krizu, trošimo svoju sposobnost da se nosimo s pravom krizom”.
Profesor Peter Dean, direktor programa za vanjsku politiku i obranu u Centru za studije Sjedinjenih Država na Sveučilištu u Sydneyu, rekao je kako vjeruje da je vježba osmišljena kako bi se poslala “naglašena poruka” Australiji i Novom Zelandu o sposobnosti Kine da cilja obje države napadima s mora. Rekao je da Kina nije prekršila zakone, ali je prekršila norme time što nije dala odgovarajuću obavijest o svojoj vježbi gađanja i rasporedivši ratne brodove u to područje bez ikakve očite svrhe osim zastrašivanja. “Ovo se bitno razlikuje od vrsta operacija koje naša mornarica provodi u regiji, a koje se izvode s prijateljima, saveznicima i partnerima, često prolazeći pomorskim ‘autocestama’”, rekao je i dodao: “Ovo je poruka snage i moći. Ne bismo trebali prenaglašavati, ali ovo također nije ni uobičajeno”.
Australci percipiraju Kinu kao prijetnju
Ipak, gotovo svi analitičari složili su se da je demonstracija snage ukazala potrebu Australije za povećanjem potrošnje za obranu, sa sadašnjih razina od oko 2 posto bruto domaćeg proizvoda. Iako je Kina najveći trgovinski partner Australije, sve se više na nju gleda kao na prijetnju. Prema anketi instituta Lowy iz 2024. godine, 71 posto Australaca vjeruje da će Kina postati prijetnja u sljedećih 20 godina.
Zabrinutost iz Australije prema ponašanju Kine također je vidljiva iz obraćanja šefa nacionalne obavještajne službe Mikea Burgessa 19. veljače, koji je, ne imenujući Kinu, upozorio da se Australija suočava s neviđenim uplitanjem i prijetnjama špijunaže.
Kina i Australija: geopolitika vs. profit
