Grad Bijeljina jedina je lokalna zajednica u Bosni i Hercegovini koja je uvela subvencije za kupnju seoskih kuća za mlade bračne parove. U posljednje dvije godine, otkako je uvedena ova mjera, 27 mladih bračnih parova odabralo je život na selu. Daju li ovakve mjere rezultate?
Napuštene kuće i imanja obrasla u korov realnost su za oko 500 sela u Bosni i Hercegovini. Prema podacima s posljednjeg popisa, oko 1.500 sela u našoj zemlji ima manje od deset stanovnika. Kako bi ublažili taj negativan trend, nadležni u Bijeljini prije tri godine krenuli su u pionirski pothvat. Svake godine iz proračuna se izdvajaju subvencije za kupnju seoskih kuća za mlade bračne parove, prenosi BHRT.
Sadržaj se učitava…
“Većina ovih ugovora odnosi se na iznos maksimalne subvencije od 20.000 KM, dok je minimalan iznos koji je danas dodijeljen 14.500 KM. Dakle, u ovom rasponu se kreću navedene subvencije”, kazao je Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine.
Ove godine potpisano je novih 16 ugovora, a do sada je na ovaj način u semberska sela vraćeno 27 mladih bračnih parova. Neki su kroz ovaj program riješili stambeno pitanje i započeli samostalan život, dok su se drugi iz grada preselili u obližnja sela.
“Znači, itekako! Ovo je naša prva nekretnina. S obzirom na to da smo peteročlana obitelj, u današnje vrijeme nije lako priuštiti si krov nad glavom. Moj suprug ne radi ovdje, ali nadamo se da će se kroz godinu-dvije moći vratiti i da ćemo ovdje raditi”, pojašnjava Miljana Demonjić, dobitnica subvencije.
“Supruga, dvoje djece i ja sada živimo u novom domu. Super nam je i lijepo. Meni je selo uvijek imalo neku veću čar nego grad”, govori Ranko Oljača, dobitnik subvencije.
Iako mjere poput ove ulijevaju optimizam, demografi smatraju da su one ipak samo kap u moru mnogo većeg problema.
“Efekti u populacijskoj politici, kada su u pitanju novčana davanja, najmanji su, apsolutno najmanji. To je dokazano na mnogim primjerima. Ovdje je vrlo bitna ekonomija – ekonomija i demografija, odnosno dobar, siguran, stabilan i dobro plaćen posao”, pojasnio je Stevo Pašalić, demograf.
Da BiH nije usamljena u problemu napuštanja sela pokazuju i primjeri iz okruženja, poput Slovenije, gdje država nudi 90.000 maraka onima koji ostaju na selu i bave se poljoprivredom, ili Srbije, gdje planiraju vratiti mlade na selo dodjelom državnog zemljišta pod jedinim uvjetom – da se zemlja obrađuje.
