Visoki dužnosnik administracije premijera Andreja Plenkovića otkrio je Nacionalu eksplozivnu informaciju da Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu i dalje aktivno radi na tome da dokaže kaznenu odgovornost ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek zbog uloge koju je imala u aferi Geodetski fakultet.
Zbog pozicije koju taj izvor ima unutar administracije aktualnog premijera, ta eksplozivna tvrdnja zapravo otkriva duboke podjele i napetosti unutar HDZ-a, prvenstveno zbog potrebe da se ta informacija plasira prema javnosti u trenutku dok se još ni približno nije slegla politička šteta koju je premijeru Plenkoviću nanijelo uhićenje donedavnog ministra zdravstva Vilija Beroša.
Štoviše, spomenuti izvor bio je vrlo decidiran:
„EPPO nije odustao od Nine Obuljen Koržinek. Oni očito traže dublje od onog što je do sada izašlo u javnost. Ovo ne govorim napamet, nego na temelju dobro provjerene informacije“.
Europska tužiteljica Tamara Laptoš po svemu sudeći nije zadovoljna dosadašnjim opsegom afere Geodetski fakultet pa i dalje širi istragu, a prava meta njene istrage mogla bi biti ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. FOTO: Nacional, Boris Kovacev / CROPIX
Ako je točna, ta informacija bi ukazivala na to da je i Nina Obuljen Koržinek odgovorna za nezakonito izvlačenje i pronevjeru novca za saniranje šteta od razornog potresa u Petrinji, Sisku i Zagrebu.
Prema navodima istog izvora upravo bi ministrica Nina Obuljen Koržinek mogla biti glavna meta te njihove dugotrajne istrage – koja ni nakon godinu i pol dana još nije rezultirala podizanjem optužnice, moguće i zato što se lovi „glava hobotnice“.
Dodatno je intrigantno da je kao glavu hobotnice u toj aferi Ninu Obuljen Koržinek još početkom godine bio spreman prokazati najmanje jedan svjedok s neposrednim saznanjima.
Osim toga, drugi izvor blizak Vladi, ali i pravosudnim institucijama, izjavio je za Nacional da su istražitelji EPPO-a već imali ključnog svjedoka koji je bio spreman prokazati upravo ulogu ministrice Nine Obuljen Koržinek u dogovaranju posla s Geodetskim fakultetom – ali se taj svjedok iz nepoznatog razloga u zadnji čas odlučio povući.
‘Istražitelji EPPO–a već su praktički otvarali šampanjac, ali im se ključni svjedok u zadnji čas predomislio i samo zato u aferi Geodetski fakultet dosad nisu mogli teretiti i ministricu Ninu Obuljen Koržinek’
„Istražitelji EPPO-a već su praktički otvarali šampanjac, ali im se ključni svjedok u zadnji čas predomislio i samo zato u aferi Geodetski fakultet dosad nisu mogli teretiti i ministricu Ninu Obuljen Koržinek“, izjavio je taj dobro upućeni izvor za Nacional.
To bi ujedno mogao biti glavni razlog zašto je premijer Andrej Plenković svojedobno tako žestoko stao u obranu ne samo svoje omiljene ministrice koju je uoči prošlih parlamentarnih izbora prozvao „suhim zlatom“, već i izuzetno angažirano krenuo javno tumačiti da je u aferi Geodetski fakultet riječ o nacionalnim sredstvima, a ne o sredstvima iz europskih fondova te da EPPO u tom predmetu ne može biti nadležan. EPPO, međutim, nisu impresionirale premijerove riječi, već upravo suprotno, ako su navodi spomenutog izvora točni – moguće je da upravo na ovom predmetu žele dodatno pokazati svoje „mišiće“.
Nacional je još 27. veljače ove godine došao do šokantnih otkrića o tome da postoji osoba s neposrednim saznanjima koja je spremna ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek teško optužiti da je glava hobotnice odgovorne za sustavnu zloporabu i nenamjensko trošenje novca koji je Hrvatskoj doniran za obnovu od potresa. Nije isključeno da se radi o istom svjedoku.
Nacional je još krajem veljače dobio na uvid dio prepiske jednog svjedoka insajdera s EPPO-om i doznao eksplozivne detalje koje je ta osoba bila spremna ispričati o svojim neposrednim saznanjima o spornom trošenju EU novca u procesu obnove od potresa u dijelu kojim je rukovodila Nina Obuljen Koržinek.
Sanjin Strukic/PIXSELL
Do tih eksplozivnih saznanja Nacional je došao početkom godine, svega par dana nakon što je do kulminacije eskalirao dramatičan sukob hrvatskog premijera Andreja Plenkovića s glavnom europskom tužiteljicom Laurom Kövesi oko nadležnosti EPPO-a povezanom s procesom obnove iz nadležnosti Nine Obuljen Koržinek.
Usred tog sukoba europska tužiteljica Tamara Laptoš zakazala je svoj prvi sastanak sa spomenutim svjedokom koji teško izravno optužuje ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek za nenamjensko trošenje novca za obnovu iz Fonda solidarnosti.
Već tada je Ured EPPO-a u Zagrebu počeo aktivno raditi na tome da nakon njenih bliskih suradnika istragom obuhvati i osobno Ninu Obuljen Koržinek.
Riječ je o svjedoku koji se najprije obratio izravno Uredu europskog javnog tužitelja u Luksemburgu i potom dobio termin za saslušanje u Uredu europskog javnog tužitelja u Zagrebu, zakazan za 15. veljače 2022., kada se taj ured još nalazio na križanju Selske i Ilice u Zagrebu, gdje se nalazi Općinski kazneni sud u Zagrebu. Formalno je tada taj svjedok podnio kaznenu prijavu protiv Nine Obuljen Koržinek. Sastanak je održan u prizemlju desno, gdje je svjedoka u jednoj prostoriji primio Josip Kopunić, tada državni odvjetnik savjetnik.
Svjedok koji je u EPPO–u izravno teretio Ninu Obuljen Koržinek izjavio je i dokumentirao navode da su svi procesi kretali upravo od ministrice, a ne od njenih bliskih suradnika
Svjedok je EPPO-u predao opsežnu dokumentaciju povezanu sa spornim postupcima trošenja EU novca iz Fonda solidarnosti u šest različitih institucija. Osim toga, predao je EPPO-u i opsežnu prepisku koju je izravno vodio s Ninom Obuljen Koržinek.
Svjedok ovako opisuje kako je tekla komunikacija s Ninom Obuljen Koržinek na koju je upozorio EPPO: ‘’U više navrata Nini Obuljen Koržinek u izravnim razgovorima, telefonski, e-mailom i porukama preko mobilnih aplikacija ukazivao sam na gomilu krivih koraka koji su učinjeni. Ona se kao ministrica uopće nije pripremila za provođenje procedure trošenja sredstava iz Fonda solidarnosti. Koliko se sjećam, u to vrijeme ni Nina Obuljen Koržinek, ni državni tajnik Ivica Poljičak nisu obišli, primjerice, muzejske institucije niti nakon prvog niti nakon drugog potresa u Zagrebu. Mislim da je prvo dodijelila novac svojoj prijateljici Romani Matanovac iz Hrvatskog glazbenog zavoda. Pa je potom poludjela kad se pokazalo da je Crkva na natječajima pokupila najveću većinu prvih tranši novca. Muzeji su u taj proces ušli tek šest mjeseci nakon prvog potresa i to gotovo slučajno. Nitko nikome nije dao znak da će biti raspisani natječaji. Radilo se po sistemu najbrži prst pa su pojedini ravnatelji muzeja doslovno stražarili kod kompjutera čekajući raspisivanje natječaja. Posebno sam se sukobio s Ninom Obuljen Koržinek zbog troškova koji su prihvatljivi i neprihvatljivi za sredstva iz Fonda solidarnosti. Svi su troškovnici bili napisani tako da su bili prihvatljivi troškovi za tvrtku voditelja javne nabave, jer primjerice gotovo nitko od muzeja nije tada imao nikoga uposlenog s licencom. Kao prihvatljivi su prikazivani i troškovi za voditelja projekta, odnosno arhitekta s licencom. To je tek jedan segment procesa. Upozoravao sam da ti troškovi ne mogu biti podmireni iz Fonda solidarnosti jer je tako zapisano u njihovim procedurama. Pa sam je upozoravao da se ne mogu započeti operacije, odnosno javne nabave, niti ikakvi procesi dok se ne osigura novac rebalansima svih institucija u kojima će se ti iznosi isplatiti, kako bi se te tvrtke i arhitekti mogli platiti i kako se ne bi kasnilo s isplatama sredstava iz Fonda solidarnosti. Nina Obuljen Koržinek rekla mi je da sam lud.’’
Davor Trupković, nekadašnji pomoćnik ministrice Nine Obuljen Koržinek, bio je uhićen početkom svibnja ove godine, praktički godinu dana nakon otvaranja istrage, a nakon njegova uhićenja iskaz u EPPO-u dala je i ministrica Nina Obuljen Koržinek koja je sve pokušala svaliti na Trupkovića. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL
Svjedok je ispričao EPPO-u da je za tu svrhu otvorio poseban račun u jednoj hrvatskoj banci koji je bio namijenjen samo za sredstva iz Fonda solidarnosti. Nacionalu je svjedok predočio i u kojoj banci je otvoren taj račun. To je napravio upravo kako bi se lakše moglo vidjeti čiji je novac na što potrošen. Svjedok tvrdi da mu je Nina Obuljen Koržinek rekla da se bavi glupostima, da su to nepotrebni detalji i da je picajzla.
Svjedok ovako u kratkim crtama opisuje što je potom govorio u uredu EPPO-a:
‘’Zatim su krenuli pritisci oko odabira tvrtke koja će voditi javnu nabavu i arhitektice koja će voditi projekt. Kako su pojedinci imali direktne dogovore s Ninom Obuljen Koržinek i ljudima oko nje, većinu poslova odrađivali su besplatno više od pola godine jer su im obećali da će isplate ići u 2022.’’
Iskaz ovog svjedoka ukazuje na to da je Nina Obuljen Koržinek i u slučaju 3D snimanja bila puno upućenija nego što je to željela priznati te da bi EPPO zapravo mogao istragu proširiti znatno dalje od 3D snimanja.
Bivši dekan Geodetskog fakulteta Almin Đapo bio je čak dva puta pritvoran zbog istrage EPPO-a o 3D snimanjima, a stan su mu istražitelji pretraživali čak tri puta, a on kao i njegov odvjetnik Zoran Vujasin više su puta dali do znanja da sumnjaju da je prava meta istrage ministrica. FOTO: Screenshot
Ove najnovije bombastične informacije čak dvaju izvora bliskih samoj Vladi, prvog izvora koji tvrdi da je EPPO de facto na tragu omiljenoj Plenkovićevoj ministrici i drugog izvora koji tvrdi da je Nina Obuljen Koržinek za dlaku izbjegla uhićenje, samo zahvaljujući ključnom svjedoku koji se u zadnji čas predomislio, ukazuju na to da bi EPPO mogao imati jako dobar razlog zbog čega još uvijek provodi istragu i još uvijek nije podignuo optužnicu u tom predmetu koji je formalno otvorio još 29. lipnja 2023. godine – prije godinu i pol dana. Tada su, temeljem Rješenja o provođenju istrage EPPO-a, uhićeni tadašnji dekan Geodetskog fakulteta Almin Đapo i profesor Boško Pribičević. Da bi potom, nakon puštanja iz pritvora, obojica ponovno bila pritvorena 2. svibnja ove godine kada je EPPO u sklopu te afere izdao nalog za uhićenjem i Davora Trupkovića, bliskog suradnika ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, njezina nekadašnjeg pomoćnika i glavnog konzervatora u Upravi za zaštitu kulturne baštine. Tom prilikom policija je po nalogu EPPO-a Alminu Đapi treći put pretresala stan, što pokazuje da su uporno tražili i dodatne dokaze o kojima su moguće naknadno dobili saznanja. Njegov odvjetnik Zoran Vujasin tada je za Jutarnji list rekao: „To ponovno uhićenje je suludo i bespredmetno. Pokazuju mišiće i silu prema osumnjičenima, a zapravo slučaja nema. Mene zanima samo tko je prava meta, jer dosad svi uhićeni nisu.“
Riječi odvjetnika Vujasina o „pravoj meti“ dodatno sugeriraju da bi ta meta mogla biti upravo ministrica Nina Obuljen Koržinek koju su istražitelji EPPO-a ispitali upravo u svibnju, nakon uhićenja njezina do tada bliskog suradnika Trupkovića te ponovnog uhićenja bivšeg dekana Đape i bivšeg profesora Pribičevića.
Premijer Plenković burno je reagirao na otvaranje istrage o 3D snimanjima i tvrdio da to nije nadležnost EPPO-a. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL
Detalji ministričina iskaza isplivali su u javnost 24. listopada ove godine kada je portal Index.hr objavio da je ministrica istražiteljima izjavila kako je ključna osoba u Ministarstvu za projekt 3D snimanja nakon potresa bio njezin tadašnji pomoćnik Davor Trupković te da je posao dodijeljen Geodetskom fakultetu, kojemu je Ministarstvo isplatilo 2,5 milijuna eura, nakon što je Trupković naveo da je Geodetski fakultet najbolje opremljen i stručan za taj zadatak, a s obzirom na hitnu potrebu za snimanjem kulturne baštine nakon potresa kako bi se osigurala njezina obnova. Ministrica je rekla da je Trupković od ranije bio u prijateljskim odnosima s tadašnjim dekanom fakulteta Alminom Đapom. Nije se mogla sjetiti je li osobno dobila ponudu fakulteta, ali je naglasila kako je sve vodio Trupković. Dapače, ministrica je ustvrdila da ona nije bila ni upoznata s cijenom 3D snimanja ni s brojem objekata koje je trebalo snimiti. Međutim, istaknula je da je fakultet već surađivao s Ministarstvom te joj je bilo logično da se angažira upravo ova institucija. Sve to nakon što joj je glavna tajnica Ministarstva Marica Mikec rekla kako nije bilo moguće provesti javnu nabavu jer su radovi već započeli. Zbog toga natječaj nije ni proveden, a upute o postupanju u kriznim situacijama, poput potresa, stigle su tek 2023. Dodala je da je ugovor za financiranje ovih radova iz europskog Fonda solidarnosti potpisan u srpnju 2021., ali je kasnije raskinut zbog nedostavljenih dokumenata.
Iz tog ministričina iskaza može se zaključiti da je ona svu eventualnu krivnju, pa čak i u formalnom dijelu oko provođenja javnog natječaja, pokušala svaliti na leđa Davora Trupkovića, implicirajući da ona sama baš ništa nije znala – što je u najmanju ruku neozbiljno jer je bila riječ o jednom od najvažnijih poslova u njezinu resoru, a to je obnova kulturne baštine nakon potresa.
Suprotno tome, izvor koji je Nacionalu još ranije ispričao detalje kaznene prijave protiv ministrice kulture i medija tvrdi da je upravo Nina Obuljen Koržinek igrala glavnu ulogu u svim ovim procesima.
’U više navrata Nini Obuljen Koržinek u izravnim razgovorima, telefonski, e-mailom i porukama preko mobilnih aplikacija ukazivao sam na gomilu krivih koraka koji su učinjeni. Ona se nije pripremila…’
Svjedok koji je u EPPO-u izravno teretio Ninu Obuljen Koržinek izjavio je i dokumentirao navode da su svi procesi kretali upravo od ministrice, a ne od njenih bliskih suradnika.
Da postoji kaznena prijava protiv ministrice podnesena prije dvije godine objavio je početkom veljače i tjednik 24 sata Express. U tom tekstu oni obrađuju zbivanja povezana s angažmanom EPPO-a i tiču se Ministarstva kulture i citiraju osobu koja je izravno sudjelovala u onom što se opisuje u kaznenoj prijavi koja im je objasnila kako su se ugovarali poslovi na obnovi zgrada kulturnih dobara u Zagrebu. Prema navodima tog izvora, od osobe bliske ministrici Nini Obuljen Koržinek došao je nalog angažmana jedne konzultantske tvrtke, a i voditelja projekta. ‘’Iako je za to trebalo zatražiti više ponuda, oni su imali svoje cijene i s njima je trebalo surađivati. Tvrtka konzultant zatim joj je dala još dvije e-mail adrese njenih prijateljskih tvrtki od kojih je ta osoba trebala tražiti ponude kako bi se zadovoljila zakonska forma da treba pozvati tri tvrtke. Te druge dvije tvrtke ponudile su više cijene u dogovoru s njima. Pa su na kraju fingiranom nabavom izabrani baš oni koji su od početka preporučeni i koji su praktički proveli poziv na kojem su izabrani. Sve se znalo unaprijed’’, pisalo je u tom tjedniku.
Slično se nastavljalo fingirati javne natječaje i na drugim razinama procesa obnove.
No EPPO sada po svemu sudeći pokušava prikupiti šire dokaze o tome da su svi nalozi kretali upravo od ministrice, a da su ih njezini bliski suradnici, pa tako moguće i Davor Trupković kad su u pitanju 3D snimanja, samo provodili. I moguće je da upravo zato istraga traje tako dugo, iako su nominalno svi svjedoci već odavno ispitani, a glavni osumnjičenici već dva puta bili u zatvoru.
