Baltičko more, kojeg su neki zapadni dužnosnici šaljivo počeli nazivati “jezerom NATO-a”, postalo je ključna točka potencijalnog sukoba između Rusije i njezinih protivnika na Zapadu. More predstavlja vitalan prolaz za rusku Baltičku flotu koja izlazi iz strateških luka Sankt Peterburga i Kalinjingrada, kao i ključnu rutu za isporuke robe vrijedne oko 160 milijardi dolara godišnje.
Na ulazu u Botnički zaljev, između Švedske i finskog kopna, nalazi se preko 6700 otoka i otočića, od kojih je samo 65 naseljeno. Åland je strateški važan kao i švedski otok Gotland, koji se nalazi u Baltičkom moru između Švedske i Latvije.
Nekada se govorilo da tko ima vlast nad Gotlandom i Ålandom, ima vlast nad cijelim morem. Ovi otoci, prema nekim stručnjacima, predstavljaju potencijalnu slabost na sjevernom frontu NATO-a, čineći ih potencijalno ključnim mjestima u svakom budućem sukobu – izvještava The Telegraph.
Pojačan nadzor
Situacija na Ålandima složenija je nego u ostatku Europe, uglavnom zbog specifičnog sigurnosnog pakta iz 1921. koji je ovu regiju učinio demilitariziranom.
Pekka Toveri, bivši šef finske obavještajne službe, ističe kako bi naoružavanje otoka moglo povećati sigurnost ne samo lokalnog stanovništva nego i cijele Finske. Od kada je Finska ušla u NATO, patroliranje Ålandima postalo je daleko intenzivnije.
S obzirom na to da na otocima nema vojnih snaga ni utvrda, mala granična straža sada ima ključnu ulogu u osiguranju sigurnosti ovog područja. Porast napetosti u regiji rezultirao je pozivima da se Ålandski otoci ponovno militariziraju.
Iako finski dužnosnici ostaju oprezni, odbacuju mogućnost jednostranog povlačenja iz postojećih sporazuma s Rusijom i ponovnog naoružavanja otoka. No, zabrinutost zbog potencijalne ruske invazije i dalje postoji, osobito nakon upozorenja visokih vojnih dužnosnika da Rusija možda planira agresivne poteze u Baltičkoj regiji.
Ruska ‘provokacija’: Ministarstvo objavilo, pa izbrisalo nacrt o reviziji granice u Baltičkom moru
