Znanstvenici Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković (IRB) u Rovinju objavili su rezultate istraživanja koji ukazuju na duboke ekološke promjene u sjevernom Jadranu – jednoj od najproduktivnijih morskih regija Mediterana.
U radu objavljenom u prestižnom časopisu Frontiers in Ecology and Evolution, tim znanstvenika otkriva značajne promjene u sastavu i ponašanju fitoplanktonske zajednice koju su pratili tijekom posljednjih 24 godine, što može imati dalekosežne posljedice na cijeli morski ekosustav – od virusa i bakterija, do riba i morskih sisavaca.
Zamislite sjeverni Jadran kao ogroman, živahni podvodni grad u čijem funkcioniranju fitoplankton, njegovi najmanji stanovnici imaju veliku ulogu. Oni uzimaju ugljični dioksid (CO2) i pretvaraju ga u hranu koju mogu koristiti druge morske životinje. To ih čini primarnim proizvođačima hrane jer su na samom početku prehrambenog lanca mora. Bez njih, kao da ne postoji prva karika u prehrambenom lancu koju sve ostale životinje trebaju da bi preživjele. Sve od najmanjih virusa i bakterija, pa do velikih riba i morskih sisavaca, ovisi o tome koliko dobro fitoplankton može obavljati svoj posao. Ako fitoplankton ne može dobro raditi zbog promjena u svom okolišu, to utječe na sve što dolazi poslije njih u lancu prehrane.
– Dramatične promjene u fitoplanktonu, koje smo opisali u ovom istraživanju, jasno pokazuju da se u Jadranskom moru događa nešto važno. Takve promjene mogu imati snažan utjecaj na cijeli morski ekosustav. Za znanstvenike je iznimno važno pratiti te procese jer nam pomažu da bolje razumijemo šire i sve složenije promjene koje primjećujemo, poput promjena u broju i vrstama riba ili u općem stanju zdravlja mora. To znanje nam omogućuje da bolje planiramo i učinkovitije štitimo naše more – objašnjava Ivan Vlašiček, doktorand u Laboratorij za evolucijsku ekologiju i prvi autor na radu.
U ovom istraživanju po prvi puta su pokazali kako se zajednice fitoplanktona mijenjaju tijekom vremena i prostora. To znači da su uspjeli pratiti i objasniti kako se fitoplankton ponaša i kako se njihova ponašanja mijenjaju zbog različitih uvjeta u okolišu, kao što su temperatura, slanost mora ili količina hranjivih tvari.
Otkucaji srca morskog grada
Znanstvenici su primijetili da su tijekom posljednjeg desetljeća uobičajeni obrasci po kojima se fitoplankton razvija i raste, postali sve manje stabilni i predvidljivi. To znači da fitoplankton više ne reagira na uvjete u okolišu na način na koji su znanstvenici ranije mogli lako predvidjeti. Praćenje ovakvih promjena iznimno je važno jer Sjeverni Jadran ima ključnu ulogu u cirkulaciji morske vode kroz cijeli Jadran. Kao što promjene u jednom dijelu grada mogu utjecati na promet u cijelom gradu, promjene u biološkim, kemijskim i fizičkim svojstvima Sjevernog Jadrana mogu utjecati na živi svijet u cijelom Jadranu.
Primjerice, ako fitoplankton ne može pravilno obavljati svoju ulogu u apsorpciji CO2 ili proizvodnji kisika, to može imati velike posljedice za sve morske životinje i biljke koje ovise o zdravom i stabilnom okruženju da bi preživjele.
Rezultati ovog istraživanja dodatno su važni jer mogu služiti kao važne smjernice za donositelje odluka i znanstvenu zajednicu i to kod donošenja mjera i strategija za zaštitu morskih ekosustava.
J.T.
