Sjedinjene Države nastavile su pojačane zračne i pomorske vojne aktivnosti u karipskoj regiji nakon subotnje američke operacije u Venezueli, s borbenim zrakoplovima i pomorskim sredstvima koja djeluju u blizini venezuelskih granica, prema lokalnim izvješćima.
Dapače, danas je državni tajnik Marco Rubio izjavio je danas da će američka vojska održavati “karantenu” oko Venezuele kako bi spriječila ulazak i izlazak tankera s naftom koji su pod američkim sankcijama, dok nastoje održavati ono što je nazvao “polugom utjecaja” nad vodstvom zemlje nakon uhićenja predsjednika Nicolása Madura, prenosi New York Times.
Rubio, kao i predsjednik Trump dan ranije, nije isključio raspoređivanje američkih trupa u Venezueli. Trump je rekao da nikada nije oklijevao od slanja “vojnih čizama na tlo”.
No iako je Trump nakon racije komandosa u kojoj je uhićen Maduro rekao da Sjedinjene Države namjeravaju “voditi” zemlju i ponovno preuzeti američke naftne interese, dužnosnici Pentagona rekli su da u Venezueli nema američkog vojnog osoblja.
Čini da Madurovi pomoćnici zasad kontroliraju zemlju. Vrhovni sud Venezuele naredio je potpredsjednici Delcy Rodriguez da preuzme ulogu privremenog predsjednika. Odvjetnica Rodriguez (56) zahtijeva da SAD odmah oslobodi Madura, naglašavajući da se Venezuela “nikada neće vratiti na to da bude kolonija drugog carstva” i “nikada se neće vratiti na to da bude robovi”. Istodobno je rekla da je Caracas, u načelu, spreman krenuti prema “odnosima punim poštovanja” s Washingtonom. Trump je sinoć rekao da je Rodriguez telefonski razgovarala s državnim tajnikom Marcom Rubiom (vjerojatno na španjolskom jeziku koji je materinji jezik i Rubiju) i da se čini da je spremna surađivati s Washingtonom.
Američki avioni neprekidno patroliraju i danas
Stanovnici Portorika, gdje se nalazi jedna od američkih operativnih vojnih baza u regiji, izvijestili su danas o neprekidnoj aktivnosti borbenih zrakoplova tijekom cijelog dana. Prema više lokalnih izvještaja, zrakoplovi F-35 izveli su ponovljene letove s američkog aerodroma na otoku, dok su vojni transportni helikopteri nastavili stizati u bazu. Također je prijavljeno da površinski brodovi američke mornarice djeluju u obližnjim vodama.
Američki dužnosnici nisu najavili smanjenje operativnog tempa nakon operacije u Venezueli. Promatrači u regiji izvijestili su o prisutnosti američkih borbenih zrakoplova, uključujući zrakoplove F/A-18 i F-35, koji su patrolirali duž prilaza venezuelanskom zračnom prostoru. Pomorsko praćenje također je ukazalo na kontinuiranu aktivnost američkih vojnih brodova u Karibima.
Na konferenciji za novinare ranije u subotu, general američkih zračnih snaga Dan Caine iznio je detalje američke operacije u Venezueli. Prema njegovim riječima, misija, nazvana Operacija “Apsolutna odlučnost”, uključivala je lansiranje 150 zrakoplova prema Venezueli iz 20 baza diljem zapadne hemisfere.
General Caine rekao je da su se snage za izvlačenje, sastavljene od helikoptera i kopnenog tima, približile kompleksu venezuelskog predsjednika Nicolása Madura 3. siječnja u 01:01 po istočnom vremenu, s navedenim ciljem hvatanja Madura i njegove supruge. Rekao je da su snage (helikopteri) bile zaštićene opsežnim zračnim kišobranom koji je uključivao zrakoplove F-22, F-35, F/A-18, EA-18 i E-2, kao i bombardere B-1 i bespilotne sustave.
Karibi su služili kao ključno operativno područje za američke snage koje podržavaju nedavne akcije koje uključuju Venezuelu, a Portoriko funkcionira kao logističko i zrakoplovno središte. Više o vojnoj suradnji američke vojske i regionalnih državica ovdje.
Napeto uz granicu
Kolumbijska vojska rasporedila je trupe na granični prijelaz Paraguachon s Venezuelom, pojačavajući trajnu vojnu prisutnost u općini Maicao u regijiLa Guajira, navodi se u službenom priopćenju objavljenom u nedjelju.
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro je jučer najavio da će poslati vojsku na granicu, ali je i rekao da se spremaju za mogući priljev migranata iz Kolumbije. Do danas je Kolumbija primila najveći broj venezuelskih izbjeglica u svijetu, s njih gotovo 3 milijuna od otprilike 8 milijuna ljudi koji su napustili venezuelu uslijed humanitarne i ekonomske krize. No, ni u Kolumbiji nije znatno bolja ekonomska situacija za migrante iz Venezuele, pogotovo nakon što je Trump ugasio oko 70% američke inozemne pomoć za tu namjenu u okviru programa USAID.
Također, od tri zemlje regije koje je Trump naveo kao iduće za moguće američke intervencije, prema Kolumbiji je bio najoštriji.
U objavi koju je objavila Prva divizija Nacionalne vojske, vojska je izjavila da trupe iz 10. srednje konjičke skupine održavaju kontinuirane operacije u okrugu Paraguachón, ključnom prijelazu na granici Kolumbije i Venezuele. Raspoređivanje uključuje oklopne transportere LAV-III na kotačima postavljene uz cestu i okolna područja.
“Vojnici Srednje konjičke skupine br. 10 održavaju stalnu vojnu prisutnost u okrugu Paraguachón, općina Maicao, jačajući teritorijalni nadzor i nadzor na graničnom prijelazu između Kolumbije i Venezuele”, navode u izjavi. “Ove akcije doprinose sigurnosti, redu i miru stanovništva, potvrđujući predanost kolumbijske vojske zaštiti regije i obrani nacionalnog suvereniteta.“
Prijelaz Paraguachón jedan je od glavnih kopnenih putova koji povezuju sjevernu Kolumbiju s Venezuelom i dugo je bio središnja točka krijumčarenja, ilegalnih migracija i aktivnosti naoružanih skupina. Kolumbijske vojne jedinice rutinski provode patrole i kontrolne točke u tom području, ali vidljivo raspoređivanje oklopnih vozila signalizira pojačanu sigurnosnu situaciju na granici.
Soldados del Grupo de Caballería Mediano N.°10 mantienen presencia militar permanente en el corregimiento de Paraguachón, municipio de Maicao, reforzando el control territorial y la vigilancia en el paso fronterizo entre Colombia y Venezuela.
Estas acciones contribuyen a la… pic.twitter.com/jHfn9MAzLw
— Primera División del Ejército Nacional (@Ejercito_Div1) January 3, 2026
Granicu u praksi kontrolira militantna gerilska skupina
Kolumbija i Venezuela dijele dugu i poroznu granicu (2219 km), a sigurnosni uvjeti duž granice variraju ovisno o kriminalnim aktivnostima, migracijskim tokovima i političkim napetostima. Većina granice je šumovita ili/i brdovita. Kolumbijske snage povremeno povećavaju svoju prisutnost u graničnim odjelima poput La Guajire kako bi održale kontrolu nad strateškim prijelazima i okolnim zajednicama.
Nacionalnooslobodilačka vojska (ELN), ljevičarska skupina i najveća preostala pobunjenička snaga u Kolumbiji, još u prosincu je glasno govorila o svojim pripremama za obranu zemlje od “imperijalističke intervencije”. Sigurnosni analitičari kažu da primarni nacionalni sigurnosni rizik za Kolumbiju nakon napada proizlazi iz ELN-a, koji kontrolira gotovo cijelu granicu s Venezuelom.
“Mislim da sada postoji visok rizik da će ELN razmotriti odmazdu, uključujući i ovdje u Kolumbiji, protiv zapadnih ciljeva”, rekla je Elizabeth Dickinson, zamjenica direktora za Latinsku Ameriku u Crisis Group International za Al Jazeeru. Pobunjenička skupina uvelike je upletena u trgovinu kokainom i djeluje s obje strane granice; profitirala je od veza s Madurovom vladom, a američka intervencija prijeti transnacionalnim operacijama skupine, prema analitičarima.
ELN, koji se pozicionira kao bastion protiv američkog imperijalizma u regiji, već je pojačao nasilje kao odgovor na prijetnje Bijele kuće Kolumbiji i Venezueli. U prosincu je naredio Kolumbijcima da ostanu kod kuće i bombardirao državne objekte diljem zemlje, što je opisao kao odgovor na američku agresiju.
Trump je nacrtao metu na tri iduće latinoameričke zemlje
