Otkad se Donald Trump vratio na predsjedničku dužnost, sve više provodi agresivnu politiku prema Latinskoj Americi, regiji koja je u središtu rastućeg rivalstva između SAD-a i Kine. Ove nedavne vojne eskalacije dio su šire strategije koja nastoji oživjeti imperijalističku Monroeovu doktrinu kao način obuzdavanja rastućeg utjecaja Kine na latinoameričkim tržištima i geopolitici.
Latinska Amerika dugo je patila od toga što se prema njoj postupa kao prema “vlastitom dvorištu” Sjedinjenih Američkih Država. Američki imperijalizam ubio je milijune ljudi diljem Latinske Amerike i Kariba orkestrirajući i podržavajući nasilne pučeve, podvrgavajući zemlje sankcijama i blokadama i obučavajući represivne snage diljem regije.
Posljednjih desetljeća takozvani “rat protiv droga” bio je jedno od glavnih opravdanja za američku intervenciju u Latinskoj Americi. Trump raspoređuje 4000 američkih “pomoraca” i marinaca u Latinsku Ameriku, a američkom Južnom zapovjedništvu dodjeljuju se razna vojna sredstva, uključujući nuklearnu podmornicu, nekoliko razarača i krstaricu s navođenim raketama, pisao je nedavno CNN.
Trump ih tajno proglasio “terorističkima”
Američko Ministarstvo obrane naredilo je raspoređivanje zračnih i pomorskih snaga u južnom dijelu Karipskog mora. Donald Trump je ranije tajno potpisao naredbu kojom se Pentagonu nalaže korištenje oružanih snaga u navodnoj “borbi protiv narkokartela” u zemljama u kojima postoje skupine proglašene “terorističkima”, kao što su Meksiko, Haiti, Salvador i Venezuela.
Operaciju je potvrdio državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost Marco Rubio, a ona otvara vrata oružanim intervencijama i ponovno stavlja Venezuelu u središte optužbi i prijetnji državnim udarom. Rubio je već kontaktirao Meksiko, Kanadu, Italiju, Veliku Britaniju i Francusku da se pridruže vojnom raspoređivanju protiv “Cartel de los Soles”, odnosno nastojanju da se svrgne Maduro, prema diplomatskim izvorima koji su razgovarali sa španjolskim dnevnim novinama ABC.
Francuska vlada predsjednika Emmanuela Macrona potvrdila je svoju podršku, a ministar za inozemstvo Manuel Valls najavio je planove za slanje ratnih brodova u svoju koloniju Guadeloupe na Malim Antilima, dok je Trinidad i Tobago, otočna država najbliža obali Venezuele, izrazila podršku operaciji, dajući Washingtonu dopuštenje da slobodno koristi njezine vode i teritorij.
Meta je Nicolas Maduro
Vojna eskalacija dolazi u trenutku kada je Trump također intenzivirao ekonomske prijetnje protiv raznih latinoameričkih zemalja koje nisu u potpunosti pristale na njegove planove o podređivanju regije SAD-u. To doprinosi upravo nasilju i nestabilnosti koji potiču velik dio migracija iz Latinske Amerike i Kariba u SAD, što Trump sada koristi kao izgovor za pojačavanje militarizacije.
Američka pomorska flotila od najmanje osam ratnih brodova s oko 4500 vojnika trenutno se okuplja u blizini obale Venezuele usred otvorenih prijetnji napadom na zemlju, koja se može pohvaliti najvećim rezervama nafte na svijetu. Uz slične optužbe da je vođa nepostojećeg “Cartel de los Soles”, Bijela kuća udvostručila je nagradu za uhićenje venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura s 25 milijuna dolara na neviđenih 50 milijuna dolara.
Neposredno prije toga, američko Ministarstvo financija označilo je navodni kartel kao stranu terorističku organizaciju. Operacija nema nikakve veze s drogom jer samo mali dio koji se kreće prema sjeveru iz Južne Amerike dolazi iz Venezuele, što priznaju brojni stručnjaci, uključujući one iz UN-a, pa čak i američkih obavještajnih agencija.
Sve “miriše” na Panamu
Evan Ellis iz Ratnog koledža američke vojske rekao je za Financial Times da trenutno raspoređivanje mornarice omogućuje Pentagonu da prilično brzo rasporedi “značajne snage na terenu” i provede “operaciju otmice i izručenja kako bi se Maduro priveo pravdi”. “Ovo bi mogao biti Noriega 2. dio…”, rekao je prošlog tjedna jedan dužnosnik Trumpove administracije u razgovoru za Axios.
Predsjednik George H.W. Bush naredio je invaziju na Panamu 20. prosinca 1989. godina. Operacija, nazvana “Pravedna stvar”, bila je svrgnuti i uhvatiti Manuela Noriegu, vojnog diktatora, koji je u Sjedinjenim Američkim Državama optužen za trgovinu drogom.
Bush je naveo četiri razloga za invaziju: zaštitu života otprilike 35.000 američkih građana koji žive u Panami, obranu demokracije i ljudskih prava, borbu protiv trgovine drogom u zemlji koja je postala središte pranja novca od droge i tranzitna točka za trgovinu drogom u SAD i Europu, te zaštitu integriteta ugovora koje je predsjednik Jimmy Carter potpisao s panamskim vlastima, a koji su predviđali predaju Panamskog kanala njima 2000. godine.
Bush surađivao s Noriegom
Prije invazije, Washington je imao dugogodišnji odnos s Noriegom (1934.-2017.), koji je služio kao američki obavještajni agent i plaćeni doušnik CIA-e od 1967. godine, uključujući i razdoblje kada je Bush bio na njezinom čelu, piše Politico.
Bushovi razlozi za invaziju pružili su dovoljno opravdanja za osiguranje dvostranačke podrške Kongresa. U svakom slučaju, brzina uspješne invazije i javna podrška 80 posto Amerikanaca, isključili su bilo kakve odlučne demokratske prigovore na Bushovu inicijativu.
U operaciji je sudjelovalo 27.684 američkih vojnika i preko 300 zrakoplova. Počela je napadom na strateške objekte, uključujući komercijalnu zračnu luku u Panama Cityju i garnizon i zračnu luku Panamskih obrambenih snaga u Rio Hatu, gdje je Noriega imao rezidenciju.
Poginulo oko 1000 osoba
Američki mornarički SEAL-ovi uništili su Noriegin privatni zrakoplov i panamsku topovnjaču. Panamska zasjeda ubila je četiri SEAL-a i ranila devet. Vojne operacije nastavile su se nekoliko tjedana, uglavnom protiv panamske vojske. Noriega je ostao na slobodi nekoliko dana.
Shvativši da ima malo mogućnosti suočen s masovnom potjerom za bjeguncem i nagradom od milijun dolara za njegovo hvatanje, potražio je utočište u vatikanskoj diplomatskoj misiji u Panama Cityju. Međutim, psihološki pritisak američke vojske na njega i diplomatski pritisak na vatikansku misiju pokazali su se neumoljivima – kao i neprestano sviranje glasne rock and roll glazbe u gusto naseljenom području.
Noriega se predao 3. siječnja 1990. godine. Odmah je ukrcan u zrakoplov MC-130E Combat Talon I i prevezen u SAD, gdje je osuđen i poslan u savezni zatvor na 17 godina. U operaciji su ubijena 23 američkih vojnika, a 325 ih je ranjeno tijekom sukoba. Invazija je odnijela živote 516 panamskih državljana, prema podacima Pentagona. Međutim, interni memorandum američke vojske procijenio je taj broj na oko 1000 osoba.
Trump počeo uvoditi reda i tajno potpisao direktivu Pentagonu
Trump izdao naredbu vojsci i rasporedio razarače: Kreće u konačan obračun
Trump postaje socijalist? Zaprepastio desnicu neočekivanim potezom
