Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ponovno su u središtu globalne pozornosti, a sve češće izjave američkog predsjednika otvaraju pitanje mogućeg novog, iznimno rizičnog vojnog poteza. U pozadini političkih poruka i javnih istupa nazire se scenarij koji bi mogao imati dalekosežne posljedice ne samo za Bliski istok nego i za svjetsku sigurnost.
Donald Trump posljednjih dana intenzivno ponavlja ključni argument za potencijalnu akciju, tvrdeći da je Iran bio nadomak nuklearnog oružja i spreman ga upotrijebiti protiv Izraela, a potom i Sjedinjenih Država. „Iskoristili bi ga u roku od jednog sata ili jednog dana“, rekao je Trump u ponedjeljak, dodatno pojačavajući osjećaj hitnosti.
Iza takvih izjava krije se mogućnost konkretne operacije usmjerene na preuzimanje ili uništavanje iranskog nuklearnog materijala, za koji se vjeruje da je skriven duboko pod zemljom, osobito u Isfahanu. Međutim, riječ je o iznimno složenom zadatku, jer točne lokacije nisu poznate, a svaki pokušaj napada nosi ozbiljne sigurnosne rizike.
Rizična operacija i prijetnja katastrofe
Stručnjaci upozoravaju da bi oštećenje podzemnih spremnika moglo izazvati ispuštanje otrovnih i radioaktivnih plinova ili čak nekontroliranu nuklearnu reakciju. Upravo zbog toga takva operacija spada među najopasnije vojne scenarije u modernom dobu. Američki državni tajnik Marco Rubio nedavno je u Kongresu priznao da bi provedba takve akcije zahtijevala angažman specijalnih postrojbi. „Da uđu i uzmu ga“, opisao je potencijalni zadatak. Trump, s druge strane, pokušava umanjiti zabrinutost javnosti poručujući: „Toga se stvarno ne bojim. Zaista se ničega ne bojim.“
Iako američki predsjednik javno pokazuje samouvjerenost, ranije je naznačio da bi takvu operaciju razmotrio tek u slučaju značajnog slabljenja iranske vojske. Na izravna pitanja novinara ostao je neodređen: „Ako bi bilo koji predsjednik odgovorio na ta pitanja, ne bi trebao biti predsjednik.“ Analitičari, međutim, upozoravaju na dugoročne posljedice. Nuklearni stručnjak Matthew Bunn ističe da bi nedovršeni sukob mogao ostaviti „oslabljen, ali ogorčen režim, možda odlučniji nego ikad da napravi nuklearnu bombu“.
Rasprava o stvarnoj prijetnji
Trump dodatno pojačava retoriku tvrdeći da je Iran bio „mjesec dana“ udaljen od izrade nuklearnog oružja prije napada 2025. godine. No stručnjaci upozoravaju da je takva procjena pojednostavljena, jer iako se nuklearno gorivo može brzo dodatno obogatiti, razvoj stvarnog oružja traje znatno dulje. Prije početka sukoba krajem veljače većina obavještajnih procjena nije ukazivala na neposrednu prijetnju. Bivši čelnik Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Joe Kent u ostavci je napisao da „Iran ne predstavlja neposrednu prijetnju našoj naciji“. Nakon gotovo tri tjedna američko-izraelskih udara, nuklearni materijal postao je ključan element iranske obrambene strategije. Analitičar George Perkovich upozorava da ga Iran sada smatra važnijim nego ikad, uz mogućnost korištenja lažnih spremnika kako bi zbunio potencijalne napadače.
Sjedinjene Države godinama razvijaju planove za ovakve operacije, uključujući specijalizirane timove za rukovanje nuklearnim materijalom. Ipak, ključne odluke ostaju otvorene: treba li zalihe uništiti ili ih iznijeti iz zemlje, te hoće li operacija biti tajna ili izvedena uz snažnu vojnu potporu.
U pozadini svega ostaje i pitanje diplomacije. Iran je prije sukoba predlagao razrjeđivanje nuklearnog materijala za civilnu uporabu pod međunarodnim nadzorom, ali bez njegovog uklanjanja iz zemlje. Washington je taj prijedlog odbio, inzistirajući na potpunom uklanjanju zaliha. Iako su pregovori prekinuti izbijanjem rata, jasno je da će se pitanje iranskog nuklearnog programa ponovno otvoriti kada sukob završi. Za sada, međutim, nema naznaka da se aktivno traži diplomatsko rješenje, dok svijet prati razvoj situacije koja bi mogla prerasti u jednu od najopasnijih sigurnosnih kriza današnjice.
