Nekada su tradicionalni rujanski govori čelnika Europske komisije o stanju Unije (po uzoru na govore američkih predsjednika o stanju nacije) isčekivani s nestrpljenjem ne samo u zemljama članicama, već i izvan EU, u medijima i globalnoj javnosti. Bilo je to nekada, u vrijeme europskih lidera s kredibilitetom. Aktualna predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najzaslužnija je što to više nije tako.
Njeni su govori u Europskom parlamentu (EP) preemotivni politički igrokazi s vješto uigranom kronologijom dodvoravanja industrijalcima, socijalno najugroženijima, poljoprivrednicima i, naravno, većinskim parlamentarnim skupinama koje odlučuju o njenom političkom životu. Još uvijek su to proeuropski desni centrumaši (europske pučke stranke -EPP) i progresivni savez europskih socijalista i demokrata (S&D) koje je Ursula von der Leyen i ovoga puta već u ovodnim rečenicama nedvojbeno označila „ključnim čuvarima zajedničkih pravnih stečevina, europskih vrijednosti i europoske demokracije“. I ne samo to. Obećala im je „snažnu podršku institucija Europske unije. Citiram: „Spremni smo osnažiti proeuropsku demokratsku većinu. Jer samo ona može ispuniti očekivanja europskih građana“.
Iako se radi o redovitoj obavezi u kalendaru predsjednice Komisije da pred zastupnicima Europskog parlamenta podnese detaljan, činjeničan i nepristrasan izvještaj o radu i postignućima Unije između dva rujna, te da s europskim zastupnicima usuglasi osobne vizije, planove Komisije i prioritete u nadolazećih dvanaest mjeseci – i ovogodišnji njen govor je po svojoj strukturi, nerealnom apriorizmu i dramatizaciji – u najvećem dijelu podsjećao na frazeologiju nekadašnjih komunističkih političkih komesara. Kao što su komesari u neslavna vremena jednoumlja dramatizirali probleme i nadolazeću budućnost u vlastitom okružju političkog djelovanja kako bi svojim ulogama podigli cijenu, tako je UvdL u srijedu dramatičnim oslikavanjem „novog svjestkog poretka zasnovanog na moći“ – sve gori socijalni položaj Europljana i nezapamćenu militarizaciju Europe opravdavala nepredvidljivošću (Trumpove) Amerike, agresivnošću (Putinove) Rusije i nezaustavljivim rastom (Xijeve) Kine. U takvom geopolitičkom kontekstu, smatra predsjednica Komisije, Europa usprkos aktualnim slabostima i nemoći ne smije biti ništa drugo do slavni pobjednik! To se vrlo jasno i nedvojbeno isčitava već iz uvodnog slova njenog ovorujanskog manifesta.
Čelnici EU žele podići istočni ‘Zid dronova’: Detalji ideje i prepreke
Europa u ratu
„Europa se bori. Bori se za nedjeljiv kontinent mira. Za slobodnu i neovisnu Europu.
Bori se za naše vrijednosti i demokraciju. Bori se za našu slobodu i snagu da sami odlučujemo o svojoj sudbini.
Nemojmo se zavaravati – borba je to za našu budućnost!
Istina je da današnji svijet ne oprašta pogreške.
I ne smijemo zatvarati oči pred svakodnevnim poteškoćama Europljana koji se osjećaju kao da im netko izmiče tlo pod nogama.
Koji osjećaju da je sve nekako teže iako rade sve više.
Osjećaju posljedice globalne krize. Rasta životnih troškova.
Osjećaju kao da brzina promjena negativno utječe na njihov život i posao.
Brinu se zbog beskonačne spirale događaja koje gledaju na vijestima – od potresnih scena u Gazi do neumoljive ruske paljbe po Ukrajini.
Ne možemo skrštenih ruku čekati da oluja utihne…
Upravo sad se iscrtavaju obrisi novog svjetskog poretka zasnovanog na moći. Tako da nema sumnje, Europa se mora boriti za svoje mjesto u svijetu u kojem su velike sile ili ambivalentne ili otvoreno neprijateljske prema Europi.
U svijetu smo imperijalističkih ambicija i imperijalističkih ratova. U svijetu u kojem se ovisnosti neumoljivo koriste kao oružje.
Zbog svega toga mora se roditi nova Europa…Ovo mora biti vrijeme europske neovisnosti. Uvjerena sam da je to misija naše Unije – pobrinuti se za vlastitu obranu i sigurnost.
Steći kontrolu nad tehnologijama i energentima koji će potaknuti naša gospodarstva. Odlučivati u kakvom društvu i demokraciji želimo živjeti. Sve se to u konačnici svodi na slobodu i snagu odlučivanja o vlastitoj budućnosti. A mi znamo da to možemo.
Von der Leyen pred parlamentom oštro osudila Izrael: Zamrzavanje plaćanja
Borba za više vlasti u vanjskoj politici?
Iza ovolikog izljeva patetičnih poklika, suština je u nečem potpuno drugom: u promjeni postojećih ugovornih pravila o odlučivanju u poslovima obrane i vanjske politike – u čemu je od osnivanja EU do danas Europska komisija bila inferiorna jer je potpuno prirodno da su upravo ova dva sektora, uz monetarni sustav i unutarnje poslove, temeljni čimbenici suverenosti svake države pa i država članica EU.
Iako je u uvodnim rečenicama oko ove teme kružila uokolo kao mačka oko vruće kaše, u završnih nekoliko rečenica svoga omamljujućeg govora UvdL je vrlo precizno, neskriveno i odvažno poentirala svoje namjere u vezi s centralizacijom obrambene i vanjske politike. Počela je sokratski.
„Danas je pred nama vrlo jednostavno glavno pitanje: je li Europa dovoljno odvažna za borbu koja je pred nama? Jesmo li ujedinjeni i osjećamo li da je kucnuo čas? Imamo li političke volje i političke vještine za naš unutarnji kompromis? Ili se želimo tek boriti sami sa sobom? Biti paralizirani vlastitim podjelama. Na to pitanje svatko od nas mora odgovoriti – svaka država članica, svaki zastupnik u ovome domu, svaki povjerenik. Svatko od nas. Ja mislim da je odluka jasna. I zato danas odašiljem poruku jedinstva. Jedinstva među državama članicama. Jedinstva među institucijama EU-a. Jedinstva među prodemokratskim snagama (EPP i S&D, op.a.) u ovom domu. Stojim pred vama i svi su povjerenici pred vama – spremni smo to ostvariti zajedno s vama. Spremni smo osnažiti proeuropsku demokratsku većinu… Vjerujem da u nekim područjima, primjerice u vanjskoj politici, moramo prijeći na odlučivanje kvalificiranom većinom.Vrijeme je da se oslobodimo okova jednoglasja“, poentirala je UvdL u zaključku svoga govora o stanju Europske unije.
‘To je neprihvatljivo’: ‘Bijesan’ Trump napao saveznika u privatnom telefonskom razgovoru
Agitpropaganda iz centra europske vlasti
Priprema ušiju europskih građana za ovakav i ovoliki udar na osnivački i kasnije reforsmke ugovore Europske unije koji su vrijedili do sada počela je mnogo prije kroz sve pipke Europske komisije, a agitpropaganda ovorujanskog govora posebno je bila aktivna kroz komisijine terenske urede u zemljama članicama i zemljama koje su potencijalni kandidati za članstvo u Uniji. Uoči govora u srijedu, zagrebački ured Europske komisije ga je propagirao ovako: „Godišnji govor predsjednice Komisije (SOTEU) je važan za sve – za vas, za vašu budućnost, za vaš sljedeći posao, za to hoćete li moći podmidrivati svoje račune, priuštiti si dom, za sigurnost na našem kontinentu, za to koliko se sigurno možemo kretati ulicama, te kako najbolje koristiti umjetnu inteligenciju…Sve su to pitanja koja utječu na naše živote…To je poput govora trenera u svlačionici uoči finala Svjetskog prvenstva – odlučujući govor prije najvažnije utakmice godine. Taj govor određuje sve. To su pitanja koja oblikuju vaš svakodnevni život. SOTEU nije samo politika – to je ključni trenutak godine. I bliži je vašem životu nego što mislite…“
Istina, predsjednica najviše izvršne vlasti EU u srijedu osvrnula se na brojna vrlo važna pitanja za europske građane, gospodarstvenike, znanstvene djelatnike, majke, nezaposlene ali i zaposlene „koji sve više rade a sve lošije žive“.
Govoreći o sigurnoti sve nespokojnijih europskih građana obećala je da će „Europa snažno braniti svaki centimetar svojeg teritorira“. Najavila je da će već na idućem samitu EU-a predstaviti plan za pokretanje novih zajedničkih projekata u sektoru obrane do 2030. godine „do kada bi Europa trebala postati dovoljno snažna za vlastitu obranu“.
O proširenju EU izgovorila je tek tri-četiri kratke rečenice ponovivši kako će se jedna od najuspješnijih europskih politika i dalje temeljiti na zaslugama“ (nije rekla kakvim). „Samo ujedinjena i ponovono iznutra sjedinjena Europa može biti neovisna. Veća i snažnija Unija jamstvo je za sve nas i zbog toga je budućnost Ukrajine, Moldavije i Zapadnog Balkana u našoj Uniji“, rekla je.
Poništavanje Aljaske: Analiza o tome, što stoji iza vijesti o ruskim dronovima u Poljskoj
O Izraelu i genocidu u Gazi
Izuzme li se prvo javno priznanje da joj „nije bilo nimalo lako gledati prizore s Aljaske“ (aluzija na nedavni tajnoviti susret Trumpa i Putina), jedini vidljiviji, jasniji i konkretniji zaokret Europske komisije na vanjskopolitičkoj razini uočljiv je ovoga puta prema Izraelu i genicudu u Gazi.
„Glad koju uzrokuje čovjek ne može nikako biti ratno oružje, to je dio jedne sustavnije promjene koja se događa posljednjih mjeseci, i za nas je to neprihvatljivo. Svjedočimo financijskom gušenju Palestinske samouprave, planovima za okupiranje Zapadne obale i njeno odvajanje od istočnog Jeruzalema. Svjedočimo postupanjima i izjavama najekstremnijih ministara izraelske vlade kojima se potiče nasilje. Sve to upućuje na jasan pokušaj ugrožavanja dvodržavnog rješenja, potkopavanja vizije održive palestinske države što mi ne smijemo dopustiti“ – poruka je Ursule von der Leyen nakon skoro dvije godine beskrupulozno pristrasne podrške tom istom izraelskom režimu usprkos činjenici da, ponovimo to i ovdje, Europska komisija nema supremaciju nad državama članicama u vanjskoj politici!
Najavljujući radikalni zaokret u europskoj politici prema Izraelu, obećala je ponovo liderstvo EU na Bliskom Istoku u sferi geopolitike, financiranja i humanitarnoj pomoći za palestinsku populaciju.
„Zbog našeg ustrajanja na održivoj Palestinskoj samoupravi, dvodržavno rješenje je za nas i dalje na životu. I druge moramo poticati da hitno pojačaju svoju uključenost. Zbog toga je Komisija predložila obustavu dijela našeg financiranja iz programa Obzor. Ali bez suglasnosti većine unutar EU, to je zaustavljeno. Ta se prepreka mora prevladati. Ne možemo si priuštiti takvu paraliziranost. Komisija će sama učiniti sve što je u njezinoj moći. Zaustavit ćemo bilateralnu potporu Izraelu. Obustavit ćemo sva plaćanja u tim područjima, što neće utjecati na naš rad s izraelskim civilnim društvom. Vijeću ćemo predložit sankcije protiv ekstremističkih ministara i nasilnih doseljenika. Predložit ćemo i djelomičnu suspenziju (oduvijek geografski spornog) Sporazuma o pridruživanju u pitanjima koja se odnose na trgovinu. Svjesna sam da će biti teško postići većinu. I znam da će svako djelovanje za neke biti previše, za druge premalo. Ali svi moramo preuzeti svoje odgovornosti, i Parlament, i Vijeće, i Komisija. Već sljedeći mjesec osnovat ćemo skupinu donatora za Palestinu, što uključuje poseban instrument za obnovu Gaze“, najavila je Ursula von der Leyen.
Tjedna analiza Zorana Metera: Potpuni debakl! EU će dobiti sve što je htjela izbjeći
Respektabilna obećanja
Predsjednica Europske komisije je najavilai brojne druge, uistinu respektabilne poteze za unutarnju transformaciju EU-a. Na prvom je mjestu „dogradnja nedovršenog i nepotpunog“ jedinstvenog tržišta kao najveće dosadašnje tekovine. „Međunarodni monetarni fond procjenjuje da su unutarnje prepreke na jedinstvenom tržištu jednake carini od 45 % na robu i carini od 110 % na usluge. Jedinstveno tržište je dakle i dalje nepotpuno, i to uglavnom u tri područja: financije, energetika i telekomunikacije. Zato ćemo uskoro predstaviti plan za dogradnju jedinstvenog tržišta do 2028. za područja kao što su kapital, usluge, energetika i telekomunikacije“. Osim dosadašnje slobode u kretanju ljudi, roba, usluga i kapitala, Uvdl je dakle u srijedu obećala i „petu slobodu” – slobodno kretanje znanja i inovacija.
Najavila je i „epohalne promjene“ u oblasti informatizacije, umjetne inteligencije, kvantne tehnologije, bioinženjeringa, robotike i inovacija općenito jer želi „brže, pametnije i europskije na europskom putu čistih tehnologija“ za što je već u idućoj godini obećala 1.8 milijardi eura. Unatoč sve oštrijim kritikama iz auto i energetske industrije, iz suverenističkih članica Unije i desno orjentiranih parlamentarnih stranaka – odlučno je odbacila nagovore za odricanje od tzv. zelenog plana koji je kako je kazala „također nezaobilazni faktor europske neovisnosti“. Najavila je „vrlo snažan i konkretan plan za iskorjenjivanje siromaštva do 2050. godine“. Osim „priuštive energije“ građanima Europske unije je već do kraja ove godine obećala i „prvi europski plan za priuštivo stanovanje“ jer „dom nije samo četiri zida i krov, već je to i socijalna sigurnost, toplina, mjesto za formiranje obitelji, dom je osjećaj pripadnosti…“. Upozorila je da su cijene stambenih nekretnina od 2015. povećane za 20%, a za isto toliko je smanjen broj zahtjeva za građevinske dozvole!
Nije u svom govoru zaboravila ni medije. Zbog sve veće manipulacije informacijama „što dovodi do podjele europskih društava“, Europska komisija će uskoro utemeljiti novi program za otpornost medija, za ohrabrivanje neovisnog novinarstva i za razvoj medijske pismenosti, a u planu je i uspostava europskog štita za zaštitu demokracije u vidu „novog Europskog centra za demokratsku otpornost“. Protiv nemorala, razvratnosti, zlostavljanja djece na društvenim mrežama i sveprisutnih algoritama s jasnom namjerom stvaranja ovisnosti, predsjednica Komisije, koja je i sama majka sedmoro djece i četvoro unika, ima se namjeru u tom sektoru „izboriti do kraja i bez popustljivosti“. A protiv sve učestalijih požara izazvanih globalnim zatopljenjem i ljudskim nemarom, UvdL će se ispriječiti novim europskim Vatrogasnim centrom sa sjedištem na Cipru „odakle bi se moglo priskočiti upomoć i susjedima u regiji“. Činjenica je da su samo u ovoj godini požari uništili više od milijun hektara životnog prostora Europe, Europska komisija bi na tom planu mogla biti ključni čimbenik u propisivanju efikasnijih mjera za prevenciju požara, za okrupnjavanje i harmonizaciju raspoloživih snaga za njihovo suzbijanje.
Nakon sporazuma sa SAD-om, većina Europljana želi ostavku Ursule von der Leyen: Evo brojeva
Sve u svemu, ovorujanska retorička predstava Ursule von der Leyen bila je više predstava nego uozbiljeni program rada i djelovanja Europske komisije u idućoj godini, ali predsjednica najodgovornije karike vlasti u Bruxellesu je uspjela za to odgovornost sa sebe, svoga Kolegija povjerenika, pa i s Europskog parlamenta, prebaciti na dosadašnji, po njoj neodrživi mehanizam jednoglasnosti pri odlučivanju u sektorima kolektivne sigurnosti, obrane, naoružavanja, unutarnjih poslova i vanjske politike. Teška borba za nadležnosti bi, dakle, mogla početi već ove jeseni.
