Više od šezdeset posto ispitanih čitatelja portala Hercegovina.info izjavilo je da ne vjeruje nijednom mediju u Bosni i Hercegovini, dok većina smatra da mediji u Hercegovini ne istražuju dovoljno korupciju i zlouporabe moći. Pokazuju to rezultati anketa provedenih među našim čitateljima, čiji su podaci analizirani nakon objave.
Građani najviše vjeruju – nikome
Rezultati prve ankete, u kojoj je sudjelovalo 339 čitatelja, pokazuju do sada najvišu razinu nepovjerenja prema medijima. Čak 62,54% ispitanika (212 glasova) odgovorilo je da ne vjeruje nikome od ponuđenih medijskih kategorija.
Među onima koji ipak nekome poklanjaju povjerenje, najviše glasova dobili su lokalni portali s 18,29% (62 glasa), dok privatne TV postaje poput N1, Nove, OBN a i FACE TV a uživaju povjerenje tek 9,14% ispitanika (31 glas).
Javni RTV servisi BHRT, FTV, RTRS i TV HB prepoznati su kao vjerodostojni kod svega 5,6% čitatelja (19 glasova), a najmanje povjerenja dobile su društvene mreže – 4,42% (15 glasova).
Mediji ne istražuju korupciju
Druga anketa, u kojoj je sudjelovalo 112 čitatelja, bavila se pitanjem istraživačkog novinarstva i percepcije rada medija u Hercegovini. Rezultati su ponovno izrazito kritični.
Najviše ispitanika, 56,25% (63 glasa), smatra da mediji ne istražuju dovoljno korupciju i zlouporabe moći. Dodatnih 22,32% (25 glasova) ocjenjuje da mediji o tim temama izvještavaju tek površno, dok 16,96% (19 ispitanika) procjenjuje da rade tek djelomično dobar posao.
Samo 3,57% čitatelja (4 glasa) smatra da mediji u Hercegovini ozbiljno i adekvatno istražuju koruptivne prakse, dok je jedan ispitanik naveo da nema mišljenje.
Rezultati obje ankete uklapaju se u širu sliku nezadovoljstva i nepovjerenja građana prema medijima u Bosni i Hercegovini. Kombinacija dvaju trendova posebno zabrinjava.
Prvo, građani ne vjeruju medijima. Činjenica da više od 60 posto ispitanika ne vjeruje nijednom obliku medija ukazuje na ozbiljnu krizu kredibiliteta koja se ne može ignorirati.
Drugo, većina vjeruje da mediji ne rade dovoljno na istraživanju zlouporaba moći, što je u izravnoj suprotnosti s potrebama javnosti, posebno u politički osjetljivim sredinama kakva je Hercegovina.
Ovi rezultati potvrđuju da građansku percepciju medija oblikuju tri dominantna čimbenika: politički utjecaj, uredničke slabosti i nedostatak kvalitetnog istraživačkog novinarstva. Kada se tome doda učestalo nezadovoljstvo radom institucija, nepovjerenje prema medijima samo se produbljuje.
Gledano u kontekstu, ankete pokazuju da javnost u Hercegovini vjeruje uglavnom nezavisnim lokalnim portalima, ali ni oni ne uspijevaju značajnije narušiti uvjerenje da je medijski prostor prepun pritisaka, autocenzure i nedostatka resursa za ozbiljniji novinarski rad.
