Gusti dim ispunio je nebo iznad Teherana nakon što su izraelski zračni napadi pogodili iranska naftna postrojenja prvi put od početka rata, usmrtivši najmanje četiri osobe – piše katarska Al Jazeera.
Zajednički napadi Izraela i Sjedinjenih Država na Iran nastavili su se u nedjelju deveti dan zaredom, ubivši više od 1300 ljudi u Iranu i oko 300 u Libanonu. Prema službenicima, u Izraelu je ubijeno desetak ljudi.
U subotu su izazvali velike požare jer su pogođena četiri skladišta nafte i centar za transfer proizvodnje nafte u Teheranu i pokrajini Alborz, izvijestila je novinska agencija Fars, a iranski državni mediji opisali su to kao “napad SAD-a i cionističkog režima”.
Meta napada bili su skladište nafte Aghdasieh na sjeveroistoku Teherana, teheranska rafinerija na jugu, skladište nafte Shahran na zapadu Teherana i skladište nafte u gradu Karaj. Svjedoci su rekli da je nafta iz skladišta Shahran curila na ulice.
Najmanje četiri vozača cisterni ubijena su u napadima u Teheranu i Alborzu, izvijestio je Fars. Unatoč napadu, “nema nedostatka goriva”, a sigurnosne snage “trenutno su angažirane u operacijama gašenja požara”, dodaje se.
Izrael je rekao da je pogodio “niz skladišta goriva u Teheranu” koja su korištena “za upravljanje vojnom infrastrukturom”.
AŽURIRANO: 9. dan rata: SAD od Rusije traži da ne daje obavještajne podatke Iranu; gori toranj; Trump ponizio Starmera
Napadi bez presedana
Tohid Asadi iz Al Jazeere, izvještavajući iz Teherana, rekao je da su napadi na civilni industrijski objekt bili bez presedana.
„Ovo nije prvi put. Još u lipnju, tijekom 12-dnevnog rata, vidjeli smo kako su ciljana skladišta goriva, ali ovo je bez presedana“, rekao je Asadi. „Imamo posla s kritičnom situacijom u smislu rata i ekoloških okolnosti u glavnom gradu.“
Opisao je kako je rano u nedjelju ujutro vidio crne kapi kiše na svojim prozorima. „Postoji veliki rizik od otrovnog zraka.“ Asadi je rekao kako postoji “ozbiljna zabrinutost” zbog rastućeg broja žrtava među civilima.
„Prije tri dana broj je bio oko 1300, ali znamo da su se u proteklim danima nastavili intenzivni napadi usmjereni na iranski teritorij, tako da je vjerojatno da se broj povećao“, rekao je.
Mohamed Vall iz Al Jazeere, također izvještavajući iz Teherana, rekao je da su napadi na naftna postrojenja dio “psihološkog rata” protiv Iranaca, “kako bi ih se zastrašilo i natjeralo da povjeruju da će to za njih zaista biti kraj”.
Također su usmjereni na ograničavanje mobilnosti iranskih trupa, dodao je. „Izraelci vjerojatno planiraju izazvati krizu s gorivom u Iranu, a Iranci će to smatrati činom agresije i terorizma“, rekao je Vall.
Ipak, Iran je velika zemlja s mnogo takvih postrojenja, pa je malo vjerojatno da će napad izazvati potpunu krizu, zaključio je.
Dodatak:
Obavještajno izvješće: Izvješće američkog Nacionalnog obavještajnog vijeća utvrdilo je da je malo vjerojatno da će napad “velikih razmjera” predvođen SAD-om na Iran srušiti vladu te zemlje, prema pisanju Washington Posta. Izvješće je također opisalo mogućnost da fragmentirana iranska oporba preuzme kontrolu nad zemljom kao “malo vjerojatnu”.
Trgovina naftom: Rat je uzburkao globalna tržišta, a cijene nafte dosegle su višegodišnje maksimume, a Hormuški tjesnac je efektivno zatvoren. U jednom tjednu rata, cijena sirove nafte Brent porasla je za 27 posto, što je najveći tjedni dobitak od pandemije COVID-19 2020. godine.
Velika analiza Zorana Metera: Nova taktika EU-a: izgubljeni u vremenu i prostoru
