Arheološka senzacija s dalmatinskog otočića: Istražena tri ilirska tumula, unutra je pronađen iznenađujući predmet

Mali otok Šćedro, smješten nasuprot Hvara, još je jednom potvrdio da skriva jedan od najbogatijih arheoloških krajolika u središnjem Jadranu. Tijekom jeseni 2025. ondje su provedena nova arheološka istraživanja koja su donijela niz iznimno važnih nalaza – od prapovijesnih tragova života do dokaza antičkih pomorskih veza.

Jesensku kampanju u listopadu i studenom proveli su udruga Prijatelji otoka Šćedro i Muzej općine Jelsa, dok je terenski rad izvela tvrtka Kantharos d.o.o. iz Hvara pod vodstvom arheologa Eduarda Viskovića. Cilj istraživanja bio je nastaviti višegodišnji sustavni rad na otkrivanju slojevite povijesti ovog gotovo netaknutog otoka.

Špilja koja pamti tisućljeća

Središte istraživanja bila je Ratina špilja i njezin predšpiljski plato. Upravo ondje je otkriven i novi lokalitet Hvarske kulture mlađeg kamenog doba, koji svjedoči o prisutnosti ljudi na Šćedru prije više od pet tisuća godina. Zanimljivo je da taj prostor tada nije bio ravan ni pogodan za stalni boravak – današnji izgled dobio je tek u brončanom i željeznom dobu kada su ga ljudi oblikovali za svakodnevnu uporabu.

Arheolozi su dokumentirali ulomke brončanodobne i željeznodobne keramike, poznate još iz zapisa Grge Novaka iz 1923. godine, ali i posve nove nalaze – helenističku uvoznu keramiku iz 2. i 1. stoljeća prije Krista, koja svjedoči o uključenosti Šćedra u antičke trgovačke mreže. Posebno se ističe i velika količina kasnoantičke keramike, što pokazuje da je špilja korištena kroz duga vremenska razdoblja, u vrlo različitim povijesnim kontekstima.

Kamene gomile kao čuvari mora

Osim špilje, istražene su i kamene gomile – tumuli razasuti po otoku. Tri ilirske gomile su sustavno ispitane, a jedna, smještena podno najviše točke Šćedra, posebno se izdvojila zbog svog iznimnog strateškog položaja s pogledom na plovne putove između Hvara, Šćedra i Korčule.

U toj gomili pronađen je dio pravokutne suhozidne strukture i, što je najzanimljivije, velika morska školjka Triton (Charonia tritonis). Riječ je o školjci koja se u pomorskim kulturama tradicionalno koristila kao signalna truba. Zajedno s položajem gomile, ovaj nalaz snažno upućuje na to da je ondje nekada postojala osmatračnica ili signalno mjesto za nadzor mora i brodova.

Još važnije, istraživanja su prvi put donijela čvrst dokaz da barem jedna gomila potječe iz brončanog doba, čime je potvrđena prapovijesna starost tumula na Šćedru. Istodobno, kasnoantička keramika u istim strukturama pokazuje da su one ponovno korištene ili posjećivane i u kasnijim razdobljima, što otvara nova pitanja o kontinuitetu života i rituala na otoku.

Otok koji tek treba biti otkriven

Rezultati jesenske kampanje još su jednom pokazali da Šćedro nije samo slikoviti otočić u sjeni Hvara, nego iznimno vrijedan arheološki i povijesni prostor koji čuva tisuće godina ljudske prisutnosti – od neolitičkih zajednica, preko prapovijesnih pomoraca do antičkih moreplovaca.

Stručnjaci upozoravaju da je upravo zato nužna sustavna zaštita i daljnje istraživanje ovog jedinstvenog kulturnog krajolika, koji bi u budućnosti mogao ponuditi još mnogo iznenađenja o tome kako se živjelo i plovilo središnjim Jadranom prije nego što je povijest zapisana.