Azerbajdžan i Armenija potpisale su u petak mirovni sporazum, postignut uz posredovanje SAD-a. Očekuje se da će sporazum potpisan tijekom sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, potaknuti gospodarstva dviju zemalja nakon desetljeća sukoba, Reuters.
Trump je rekao da su se dvije zemlje obvezale na prekid borbi, otvaranje diplomatskih odnosa i međusobno poštivanje teritorijalnog integriteta.
Ekskluzivna prava SAD-a
Sporazum uključuje ekskluzivna prava SAD-a na razvoj strateškog tranzitnog koridora Zangezur kroz Južni Kavkaz, za koji Bijela kuća tvrdi da će olakšati veći izvoz energije i drugih resursa. Riječ je o koridoru na kojeg su “oko bacile” i regionalne sile kao što su Turska i Iran, ali i Kina, Rusije te EU, svaka velesile zbog svojih partikularnih interesa. Uspio je Trump, a sporazum o koridoru (koji je postao važniji nakon izbijanja rata u Ukrajini) bi mogao američkoj ekonomiji donijeti milijarde dolara godišnje. Detaljan članak o koridoru čitajte ovdje. Osim toga, Trumpu je jako bitno da izgradi imidž posrednika i mirotvorca.
“Dugo su se borili – 35 godina – a sada su prijatelji i ostat će to zadugo”, rekao je Trump na svečanosti potpisivanja u Bijeloj kući, gdje su ga pratili azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev i armenski premijer Nikol Pašinjan.
Sporazum je pozdravio i glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset. “Ovaj razvoj događaja označava povijesnu prekretnicu prema trajnom miru na Južnom Kavkazu, regiji čija je stabilnost ključna za prosperitet i sigurnost svih njezinih naroda, uključujući i Gruziju. Vijeće Europe spremno je podržati Armeniju i Azerbajdžan dok okreću ovu stranicu svoje zajedničke povijesti”, rekao je.
🚨 Trump hosts Armenian PM at the White House – Peace between Armenia & Azerbaijan in motion. pic.twitter.com/AdepO2wbVB
— Mansoor Ahmed Qureshi (@MansurQr) August 8, 2025
Značajno postignuće za Trumpovu administraciju
Dogovor južnokavkaskih suparnika – pod pretpostavkom da se održi – bio bi značajno postignuće za Trumpovu administraciju i sigurno će uznemiriti Moskvu, koja regiju smatra svojom sferom utjecaja i tradicionalno je bila posrednik u sukobu ove dvije zemlje.
Armenija i Azerbajdžan u sukobu su od kasnih 1980-ih kada se planinska azerbajdžanska regija Nagorno-Karabah, uglavnom naseljena etničkim Armencima, odvojila od Azerbajdžana uz podršku Armenije.
Azerbajdžan je 2023. godine ponovno preuzeo punu kontrolu nad regijom, što je potaknulo gotovo svih sto tisuća etničkih Armenaca s tog teritorija na bijeg u Armeniju.
Upravo se kuha nešto veliko oko Zangezurskog koridora: Evo zašto je bitan
