Plastično zagađenje duž australijskih gradskih obala smanjilo se za više od trećine u posljednjem desetljeću, navodi se u novim istraživanjima nacionalne znanstvene agencije u zemlji.
Obalni plastični otpad u većim gradovima pao je za 39 posto od 2013. godine, studija, objavljena u Bilten o zagađenju morskepronađeno.
Također je došlo do 16 posto porasta anketiranih mjesta na kojima nije pronađena krhotina.
Rezultati su se temeljili na 1.907 anketa provedenih u šest metropolitanskih regija Hobarta, Newcastlea, Pertha, Port Augusta, The Sunshine Coast i Alice Springs.
Krhotine su zabilježene u unutarnjim, riječnim i obalnim područjima u krugu od 100 km od svakog mjesta.
“Tri četvrtine smeća koje nalazimo na našim plažama je plastična, a fleksibilna plastika, poput ambalaže hrane, najozbiljnija je za divlje životinje”, rekao je dr. Denise Hardesty, viša znanstvenica u znanstvenoj agenciji CSIRO i koautorica studije.
Najčešće pronađeni predmeti bili su polistirenski fragmenti, koji čine 24 posto krhotina, a cigarete, što je činilo 20 posto. Ostali često snimljeni otpadni predmeti uključuju omote hrane, poklopce i poklopce za boce i tvrde plastične fragmente.
Dok su Newcastle, Perth i Sunshine Coast vidjeli poboljšanja, gradovi poput Hobarta i Port Augusta zabilježili su porast obalnih krhotina.
Port Augusta zabilježio je najviše omotača hrane, dok je obala Sunshine imala visoke brojeve legla za cigarete. Alice Springs, koja nema obalna mjesta, izvijestila je o najvećoj prevalenciji limenki za piće.
“Iako još uvijek postoje područja za zabrinutost, uzbudljivo je vidjeti značajno smanjenje plastičnog zagađenja jer ljudi širom zemlje postaju svjesniji štetnih učinaka plastičnog otpada na ljude, zajednice i divlje životinje”, rekao je dr. Hardesty.
Istraživanje je također istaknulo socio-ekonomske obrasce i uporabu zemljišta kao ključni prediktori nakupljanja otpada. Regije s intenzivnim korištenjem zemljišta i većim nedostatkom pokazale su veću razinu otpada.

Australija je posljednjih godina implementirala niz mjera, uključujući sheme depozita i zabrane plastike za jednokratnu upotrebu, kako bi se borila protiv zagađenja plastike. Studija sugerira da takve politike, u kombinaciji s lokalnim kampanjama za čišćenje i javnim obrazovanjem, pomažu u smanjenju količine plastike koji ulazi u okoliš.
“Razumijevanje vrsta i količine plastičnog onečišćenja u našem okruženju pruža kritične podatke za razvoj strategija za zaustavljanje koje završavaju tamo na prvom mjestu”, rekao je dr. Steph Brodie, znanstvenik CSIRO istraživača i koautor studija.
Nova studija temelji se na prethodnom istraživanju CSIRO -a koje je pokazalo 29 -postotno smanjenje plastičnog otpada u Australiji između 2013. i 2020. godine.
Australija se obvezala da će do 2025. ukinuti problematičnu i nepotrebnu plastiku i reciklirati ili ponovo upotrijebiti sav svoj plastični otpad do 2040. godine kao dio svoje nacionalne politike otpada.
Globalno gledano, plastična proizvodnja je prelazila 430 milijuna tona godišnje, pri čemu je samo 9 posto otpada reciklirano, navodi se u izvješću o OECD -u 2022. godine.
Količina plastičnog otpada koji ulazi u vodene ekosustave mogla bi se gotovo utrostručiti od 9-14 milijuna tona godišnje u 2016. do predviđenih 23-37 milijuna tona do 2040. godine, prema UN-u.
U prosincu 2024. godine, nacije svijeta okupile su se kako bi pregovarale o pravno obvezujućim globalnim ugovorima o plastici. Međutim, razgovori su otpali i ponovno će se nastaviti u lipnju.