Austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger izrazila je u intervjuu za njemački medij Welt 26. srpnja spremnost da se uključi u “nacionalnu raspravu” o potencijalnom ulasku Austrije u NATO, navodeći rastuće sigurnosne izazove Europe nakon ruskog rata protiv Ukrajine.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, i sadašnji i bivši austrijski dužnosnici počeli su javno razmatrati opciju potencijalnog članstva zemlje u NATO-u , usprkos dugogodišnjoj neutralnosti Austrije od 1955. godine. O tome piše The Kyiev Independent.
Meinl-Reisinger je rekla da “sama neutralnost ne štiti (Austriju)” te je naglasila potrebu za jačim sposobnostima samoobrane i dubljim sigurnosnim partnerstvima.
„Vrlo sam otvorena za javnu raspravu o budućnosti austrijske sigurnosne i obrambene politike“, rekla je. „Iako trenutno u parlamentu i u stanovništvu nema većine za pridruživanje NATO-u, takva rasprava i dalje može biti vrlo plodonosna.“
Austrija održava politiku neutralnosti od 1955. godine, kada je proglasila trajnu nesvrstanost kao dio sporazuma sa Sovjetskim Savezom i zapadnim silama o ponovnom stjecanju punog suvereniteta nakon Drugog svjetskog rata. Zemlja nije članica NATO-a, ali je sudjelovala u brojnim mirovnim misijama pod vodstvom EU i podržava Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku Europske unije.
Meinl-Reisinger je rekla da se neutralnost ne smije izjednačavati s nedjelovanjem, upozoravajući da si Austrija ne može priuštiti naivnost. “Ne možemo sjediti prekriženih ruku i reći: Ako mi nikome ništa ne učinimo, nitko neće ništa učiniti nama”, rekla je. “Svijet se promijenio.”
Nakon početka ruskog rata protiv Ukrajine, Finska i Švedska donijele su povijesne odluke o podnošenju zahtjeva za članstvo u NATO-u.
Finska je službeno postala 31. članica NATO-a u travnju 2023., tijekom ceremonije u sjedištu saveza u Bruxellesu. Pristupanje Švedske uslijedilo je u ožujku 2024.
Indija konačno umirovljuje legendarni Mig-21 nakon 62 godine
