Građani Federacije Bosne i Hercegovine u posljednjih pet godina uplatili su više od 33 milijuna eura privatnim proizvođačima električne energije, i to putem posebne naknade za obnovljive izvore energije, koja se naplaćuje na mjesečnom računu za struju. Detaljna analiza javno dostupnih podataka i revizorskih izvještaja otkriva sustav koji je kreiran isključivo radi bogaćenja „tajkuna” povezanih s politikom, dok pravosuđe u Mostaru, kao i novoformirani POSKOK, otvaraju istrage o sumnjivim radnjama.
Novac koji potrošači plaćaju ide izravno na račune tzv. „privilegiranih proizvođača” – službeni naziv za vlasnike solarnih i malih hidroelektrana, među kojima su bivši zastupnici i ministri, piše austrijski portal Kosmo.at.
Samo prošle godine potrošači su uplatili oko 3,8 milijuna eura, dok je privatnim operatorima isplaćeno oko 6,3 milijuna, pri čemu je razlika pokrivena ranije prikupljenim sredstvima.
Posebno upada u oči regionalna raspodjela novca: iako Elektroprivreda BiH prikupi oko 76 posto ukupno naplaćenih naknada, oko 77 posto poticaja preusmjerava se proizvođačima priključenima na mrežu Elektroprivrede HZ HB. U praksi, najveći dio sredstava koja se uplate u Sarajevu, Tuzli ili Zenici završava u Hercegovini i dijelovima Zapadne Bosne, gdje je izgrađeno najviše solarnih elektrana.
Pravosuđe istražuje moguće zloupotrebe kvota
Nadležne institucije već su stavile ove procese pod povećalo. Nakon prijave šest djelatnika Agencije za OIEiEK, dvaju negativnih financijskih izvještaja i nalaza Financijske policije, Kantonalno tužiteljstvo u Mostaru otvorilo je istragu. Prema kaznenoj prijavi, bivši direktor Boris Misirača – sin bivše tužiteljice Jadranke Lokmić-Misirača – nezakonito je zaposlio 15 dodatnih djelatnika, iako je pravilnikom predviđeno da Agencija ima samo 11 zaposlenih.
Predmet je prebačen u nadležnost Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju Tužiteljstva FBiH (POSKOK), koje najavljuje proširenje istrage.
„Nadležni federalni tužitelj poduzeo je sve potrebne mjere kako bi se ispitali osnovi za moguće proširenje istrage na druga kaznena djela,” izjavila je glasnogovornica POSKOK-a Nina Hadžihadždarević za Radio Slobodna Europa.
Istraga navodno obuhvaća i tvrdnje da su brojni nalozi za otkup električne energije izdavani daleko iznad dopuštenih kvota.
Sustav „zajamčenih otkupnih cijena” investitorima je omogućio povrat ulaganja u roku od tri do četiri godine, nakon čega slijede milijunski profiti. Primjerice, 2015. godine vlasnici solarnih elektrana dobivali su oko 380 eura za megavatsat (MWh) – čak devet puta više od tadašnje tržišne cijene (oko 40 eura). Te godine je za 3.298 MWh isplaćeno oko 1,3 milijuna eura, iako je tržišna vrijednost te energije bila tek oko 135.000 eura.
„Takav sustav stvoren je isključivo da bi se pogodovalo tajkunima”, upozorava energetski stručnjak Almir Muhamedbegović, koji godinama ukazuje na neodrživost ovog modela.
Iako su poticajne tarife kasnije smanjene, mnoga postrojenja i dalje primaju višestruko veće naknade, jer im zakon jamči nepromjenjivu cijenu punih 12 godina od puštanja u rad.
Legalna prevara: solarni parkovi „ispod crte”
Zakonske rupe omogućile su investitorima da izbjegnu strože procedure i masovno instaliraju solarne panele. Za razliku od EU-a, BiH je tek 2023. godine uvela kategoriju „prosumera” (građana koji proizvode energiju za vlastite potrebe), dok su svi potrošači godinama morali plaćati naknadu za OIE.
Solarna postrojenja su nicala „kao gljive nakon kiše”. Među investitorima su lokalni poduzetnici, ali i strani ulagači, uključujući obitelj Zdravka Mamića, regionalno poznatog bivšeg šefa GNK Dinama.
Investitorima je omogućeno da velike projekte razbiju na manje parcele: za elektrane snage ispod 1 MW (1000 kW) nije bila potrebna energetska dozvola niti studija utjecaja na okoliš.
Samo u okolici Mostara registrirano je 30 solarnih elektrana snage po 900 kW – točno 100 kW ispod zakonske granice. Sve pripadaju istoj tvrtki, nalaze se na istoj lokaciji i međusobno su spojene, ali formalno imaju različite nazive. Time su pojedini ulagači rezervirali najveći dio dostupnih kvota, dok su mali ulagači bili eliminirani iz sustava poticaja.
Za jednu takvu elektranu (900 kW) operatori godišnje naplate između 15.000 i 50.000 eura poticaja. Unatoč izmjenama zakona iz 2023. godine kojima su uvedeni „prosumerski” modeli, neslužbeno, nijedan mali proizvođač još nije priključen na mrežu – gotovo dvije godine nakon stupanja zakona na snagu.
