Parižani su podržali ambiciozan plan za blokiranje 500 ulica za cestovni promet i zamjenu asfalta biljkama i drvećem, čime su pokazali spremnost da podrže promjenu klimatske politike čak i po cijenu destruktivnog učinka na svakodnevni život.
Neobvezujući prijedlog gradonačelnice Anne Hidalgo prošao je s gotovo 66 posto glasova, nakon što su stanovnici stariji od 16 godina prošle nedjelje izašli na birališta. Protiv prijedloga glasalo je 34 posto ljudi, a vjerovali ili ne, na glasanje je izašlo samo 4,06 posto ukupnog broja birača. Naime, od 1,391 milijuna registriranih birača, glasalo je njih 56.500.
Gradski dužnosnici navode da će prosječna cijena transformacije iznositi oko 500.000 eura po ulici.
“Ovi rezultati pojačavaju našu želju da nastavimo dijeliti javni prostor u korist pješaka i da Pariz postane zeleniji grad”, rekao je za AFP Christophe Najdovski, zamjenik gradonačelnice Pariza zadužen za zelene površine.
Dok zagovornici prijedloga kažu da će program učiniti grad pogodnijim za život i pomoći u borbi za klimatske promjene, kritičari kažu da će promjene otežati snalaženje u gradu i dodatno potaknuti jaz između Parižana i onih koji žive u predgrađima.
Stoga mnogi Parižani nisu sretni s promjenama, posebno zbog činjenice da tako mali broj ljudi odlučuje u ime većine.
Udruga “40 milijuna vozača”, koja zastupa interese vozača, navodi da je Pariz već ispresijecan zonama s niskim emisijama (LEZ) i zonama s ograničenim prometom (ZTL) i da će se njegova cestovna mreža sada dodatno smanjivati.
Naglašavaju da su mnoge ulice u Parizu koje će biti blokirane za automobile zapravo ključne prometne arterije, posebno u radničkim četvrtima i trgovačkim zonama, a njihovo zatvaranje će poremetiti navike tisuća stanovnika i profesionalaca koji svakodnevno ovise o svojim automobilima.
S dodatnih 500 ulica koje će postati pješačke zone, ukupan broj tih takozvanih “zelenih pluća” povećat će se na gotovo 700, nešto više od jedne desetine ulica glavnog grada, navode mediji.
No, unatoč nedavnim promjenama, Pariz zaostaje za ostalim europskim prijestolnicama u pogledu zelene infrastrukture (privatni vrtovi, parkovi, ulice s drvoredima, potoci…) koja čini samo 26% gradske površine – naspram prosjeka europskih prijestolnica od 41%, navodi Europska agencija za okoliš.
