Poticaji za kupnju automobila, smjernice za inovacije i digitalizaciju, konkretne mjere za osiguranje opskrbe sirovinama, sve to i još mnogo toga sadržano je u akcijskom planu za automobilski sektor koji je jučer predstavila EU.
U službenom dokumentu, koji je industrija dugo čekala, Bruxelles prvi put prepoznaje središnju važnost automobilske industrije za “prosperitet i identitet Europe”. Industrija doprinosi BDP-u s bilijun eura i zapošljava 13 milijuna ljudi što u Bruxellesu više nisu mogli ignorirati.
Automobilski sektor prolazi kroz brze promjene, s jedne strane zbog energetske tranzicije, s druge strane zbog rastuće globalne konkurencije i hitne potrebe za osiguranjem sirovina. Kako bi podržala industriju, Europska unija predstavila je akcijski plan s konkretnim mjerama u pet ključnih područja: inovacije i digitalizacija, čista mobilnost, konkurentnost i otpornost opskrbnih lanaca, kvalificirani radnici i socijalni aspekti te pravedno poslovno okruženje.
Dokument se također bavi revizijom kazni za proizvođače automobila u 2025. godini. Na marginama jučerašnje konferencije za novinare, povjerenik EU za promet Apostolos Tsitsikostas također je izjavio da će se Europa držati klimatskih ciljeva za 2035., koji pozivaju na ukidanje motora s izgaranjem.
Sada Europska unija želi koordinirati sustave poticaja država članica kako bi posebno usmjeravala odluke o kupnji. Posljednjih godina, prema EU-u, stečeni su “važni uvidi u učinkovitost poticaja za kupnju”. Ipak, “potreban je koordiniraniji europski pristup”. U dokumentu se nastavlja: “Komisija će bez odgode surađivati s državama članicama na razmjeni najboljih praksi i naučenih lekcija o shemama poticaja potrošačima.” Cilj ove suradnje je razviti paket mjera s mogućnostima programa potpore koji su ekonomski učinkoviti, fiskalno održivi i prilagođeni stupnju zrelosti pojedinih tržišta. Osim toga, ispitat će se mogućnost sustava poticaja na razini cijele EU. Rezultati ovih rasprava uključit će se u preporuku Komisije, koja će također identificirati moguće izvore financiranja EU-a koje države članice mogu koristiti za potporu svojih mjera potpore.
Europska komisija najavila je da će pokrenuti “Europski savez za povezana i autonomna vozila”. Ovaj savez će okupiti europske igrače u industriji za razvoj sljedeće generacije vozila, s fokusom na zajedničke “arhitektonske elemente”, europske hardverske i softverske komponente i njihovu standardizaciju. Ove će aktivnosti biti podržane zajedničkim javnim i privatnim ulaganjima od oko 1 milijarde eura u okviru programa Horizon Europe od 2025. do 2027.
Akcijski plan također predviđa jasna pravila za autonomnu vožnju. Osim stvaranja usklađenog regulatornog okvira za testiranje i autorizaciju ovih vozila, koji bi trebao olakšati uvođenje modela s naprednim sustavima pomoći u vožnji, uvest će se nova pravila o kibernetičkoj sigurnosti povezanih vozila. To uključuje standarde za zaštitu podataka i obranu od cyber napada.
Europska komisija želi promicati uvođenje vozila s nultom emisijom kroz dvije glavne inicijative. Prvo, podržati potrošače s niskim primanjima kroz posebne programe leasinga za vozila s nultom emisijom, koji će se promicati odgovarajućom preporukom od ove godine. Drugo, promicati elektrifikaciju korporativnih voznih parkova, koji čine 60 posto novih registracija u EU-u. Osim toga, bit će olakšan pristup financiranju EU-a za elektrifikaciju i proizvodnju baterija.
Osim toga, akcijski plan EU predviđa širenje mreže punionica. Uključuje 570 milijuna eura ulaganja u infrastrukturu za brzo punjenje u 2025. i 2026. godini.
obvezu država članica da pojednostave i ubrzaju postupke spajanja punionica na elektroenergetsku mrežu.
Kao što je ranije najavljeno, postojat će fleksibilnost u ciljevima za CO2. Komisija planira kasnije ovog mjeseca predložiti amandman koji bi, ako se usvoji, omogućio proizvođačima automobila da ispune svoje ciljeve usklađenosti tijekom trogodišnjeg razdoblja, a kazni za previše CO2 ne bi trebalo biti do 2027. godine. Osim toga, ubrzat će se revizija ciljeva CO2 za osobne automobile i laka gospodarska vozila.
Posebno su zanimljiva nova pravila ekološkog označavanja: od 2026. automobili moraju sadržavati transparentne informacije o podrijetlu materijala i emisijama CO2 koje nastaju tijekom proizvodnje.
EU je jučer raspravljala i o mogućim dodatnim carinama na kineska električna vozila. Komisija će pomno pratiti uvoz i po potrebi bi mogla uvesti nove antidampinške mjere. Stroži uvjeti mogli bi vrijediti i za strana ulaganja u europsku automobilsku industriju. Neeuropski ulagači možda će morati ući u zajednička ulaganja s tvrtkama iz EU-a ili prenijeti tehnologije, slično onome što već desetljećima radi Kina, gdje strani proizvođači moraju surađivati s lokalnim tvrtkama kako bi djelovali na tržištu.
U isto vrijeme, EU je obećao pojednostaviti propise. Stoga će revidirati propise o homologaciji novih modela kako bi se skratilo vrijeme homologacije.
Komisija planira i mjere za promicanje teških vozila s nultom emisijom, uključujući izuzeće od cestarina za kamione s nultom emisijom. Osim toga, ispituju se inicijative za podršku uvođenju autobusa s nultom emisijom proizvedenih u Europi. Drugo kritično područje je širenje infrastrukture za punjenje gospodarskih vozila, čemu EU posvećuje posebnu pozornost.
