Ovoga tjedna ponovo je na snazi crveni alarm i vrijedi obavijest o toplinskom udaru s temperaturama preko 35 stupnjeva. Ovog se ljeta očekuju i temperature od 40 stupnjeva, a ljudima se savjetuje kako se zaštititi od visokih vrućina i jakog sunca.
No što je s automobilom? Dok je većina svjesna da se za njega treba pobrinuti zimi zbog niskih temperatura, on zapravo teže podnosi visoke temperature. Pokazuje to i statistika autoklubova – britanski RAC tako primjerice bilježi od 20 do 30% više intervencija za vrijeme toplotnih udara, a i u našem HAK kažu da je ljetna sezona značajno intenzivnija nego zimska. Prošle godine, s bar upola manje turista nego što je uobičajeno imali su prosječno 255 intervencija mjesečno u srpnju i kolovozu.
Najviše, ne biste vjerovali, stradavaju akumulatori. Oni su posebno izloženi riziku ljeti jer nemaju hlađenje, a uz visoke vanjske temperature dodatno se zagrijavaju punjenjem i pražnjenjem – tada elektrolit u akumulatoru može ispariti što će ostaviti elektrode izloženima i ubrzati proces stvaranja naslaga. Pritom se ljeti koristi puno električnih trošila, ali i drugih uređaja poput klime zbog čega alternator može biti opterećen do razine da prestane puniti akumulator.
Prve na udaru s užarenim asfaltom su gume, koje su samim time i najizloženije ljeti. Naročito prilikom dužih putovanja kao što je odlazak na godišnji odmor koja izbace postojeće probleme u prvi plan. Ako je guma stara, visoke temperature ozbiljno prijete njenom fizičkom raspadanju, naročito ako je nepropisno napumpana. Većina eksplozija guma događa se upravo u ljetnim mjesecima, a neispravan tlak uzrokuje pretjerano trošenje, ali i dodatno zagrijavanje guma.
Rashladna tekućina motora ključna je za njegovo hlađenje, a motor bez vode može, baš poput čovjeka, doslovno umrijeti na visokim temperaturama. Pritom nisu uzrok duga putovanja – motor će se prije pregrijati dok stoji u gužvi i radi na leru uz visoku temperaturu okolnog zraka nego u vožnji. Još je gore ako je rashladni sustav propustan pa rashladna tekućina negdje curi.
Zimi je motorno ulje ključno za što bolje podmazivanje prilikom hladnog starta, no visoke temperature su te koje kvalitativno uništavaju i degradiraju ulje bilo da je riječ o pregrijavanju motora ili bržoj vožnji autocestom kada se ulje više grije. Na visokim temperaturama opterećeni su i svi drugi sklopovi poput kočnica, spojke i elektronike, a čak je i gorivo rjeđe i brže hlapi, pa može porasti i potrošnja.
Izravno i jako UV zračenje djeluje na lakirane limene površine jednako kao i na vašu kožu – isušuje lak i zagrijava ga što može uzrokovati njegovo pucanje. Uz to izbjeljuje boje, a isto se događa u unutrašnjosti automobila gdje temperatura dodatno raste zbog efekta staklenika. UV zrake uništavaju boje, naročito na tamnim kao i osjetljivim materijalima poput kože, te mogu uzrokovati sušenje i pucanje plastike.
Zato je korisno imati presvlake na sjedalima, a najbolje je automobil ljeti parkirati u hladu. Najkorisnija stvar koju možete kupiti (stoji 15-ak kuna) je štitnik za sunce kojim ćete zakloniti vjetrobran od izravnog sunca. Gdje možete, ostavite i malo odškrinute prozore – to može znatno spriječiti zagrijavanje kabine vozila.
Ukratko
Tamni automobili zagrijavaju se više od svijetlih, a razlika u temperaturi može biti i više od 20 stupnjeva
Zaštita za vjetrobran je jeftina, a može biti od velike pomoći. Prljavštine na laku mogu se zapeći, a motorno ulje degradirati na visokim temperaturama
Crni lak na izravnom suncu ljeti se može zagrijati i na više od 70 stupnjeva, a temperatura u interijeru pritom premašiti 50 stupnjeva
Snažno sunce izbjeljuje tamne boje i u unutrašnjosti automobila, naročito tkanine i kožu, pa je poželjno na sjedala staviti presvlake kako biste ih zaštitili
Jako UV zračenje, visoka temperatura i sol u zraku koja se ponaša poput finog abrazivnog sredstva na jakom vjetru uništavaju lak automobila pa u Dalmaciji auti često znaju ovako izgledati
Malo odškrinuti prozori mogu znatno smanjiti temperaturu u unutrašnjosti dok je za izbjegavanje pregrijavanja guma bitno da su napumpane na ispravan pritisak