Posljedice ekoloških promišljanja iz Bruxellesa vozači itekako već osjećaju na svojoj koži. Propisivanjem paprenih kazni za prekomjernu emisiju CO2, a zatim i odlukom da se nakon 2035. zabrani prodaja novih benzinaca i dizelaša – barem onih koji ne koriste CO2 neutralna e-goriva – proizvođače automobila se natjeralo na ogromna ulaganja u nova pogonska rješenja i opću elektrifikaciju pogona, a cijelu priču u konačnici više ili manje plaćaju krajnji korisnici.
Dakle, sami vozači. Tko god je u posljednjih godinu ili dvije ušao u neki prodajni salon automobila sasvim sigurno se uvjerio da su novi automobili u prosjeku barem 20 posto skuplji nego što su bili. Naravno, to je izravno utjecalo i na cijene rabljenih, kojima je vrijednost automatski porasla s poskupljenjem novih.
Tu, međutim, nije kraj lošim vijestima za vozače. Nakon što su već izravno utjecali na poskupljenje automobila želeći smanjiti emisiju CO2 iz prometa, u Bruxellesu će sada isto učiniti s gumama, kako bi spasili šume diljem svijeta. To se jasno može iščitati iz nove Uredbe kojom se na tlu Europske unije želi spriječiti prodaja proizvoda povezanih s deforestacijom, odnosno krčenjem izvornih šuma kako bi se na tom prostoru organizirale plantaže.
Kao za vraga, na popisu proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom se uz kavu, soju, kakao, palmino ulje, govedinu i drvo u posljednji tren našao i kaučuk, što je posebno problematično za gumarsku industiju. Naime, upravo se iz kaučukovca cijedi bijela mliječna tekućina koja je zbog elastičnosti, vlačne čvrstoće i otpornosti na unutarnje zagrijavanje upravo savršena, pa i nezamjenjiva u proizvodnji automobilskih guma.
Cilj je, dakle, plemenit, tim više jer su zagovornici ove Uredbe podastrijeli zbilja zastrašujuće podatke o količini prašuma iskrčenih posljednjih desetljeća, kako bi se napravili nasadi kaučukovca, posebice u Indoneziji, Tajlandu i ostatku jugoistočne Azije, koja prednjači u uzgoju ove kulture. S druge strane, čini se da je to još jedan pucanj Europske unije u vlastite noge.
Između ostaloga i zato jer će indirektna zabrana podizanja novih nasada kaučukovca neminovno negativno utjecati na dostupnost sirovine. I to baš kad industrijski analitičari predviđaju rast potražnje za 30 posto do 2030. Nema sumnje da će to smanjiti proizvodne kapacitete u pogonima Continentala, Michelina, Pirellija…, ali i posljedično povećati cijenu automobilskih guma u Europi.
Hoće li to spasiti svjetske prašume? Teško, koliko god Uredba propisivala da se moraju geolocirati sve postojeće plantaže kako bi se spriječilo daljnje krčenje šuma, pa i prijetila trgovcima kaznom od 4 posto godišnjeg prometa, ako se dokaže da su na tržište stavili gumu iz kaučukovca uzgojenog na nekoj novoj plantaži. Kad Uredba zaživi – trebala se početi primjenjivati od 30. prosinca 2024., ali je primjena nedavno u Bruxellesu prolongirana na godinu dana kako bi se proizvođači stigli prilagoditi novim pravilima igre – ta pravila će vrijediti samo u Europskoj uniji, a baš ništa neće značiti u Aziji, Africi, Sjedinjenim Američkim Državama…
Kako priča o poskupljenju guma nije konstrukcija bez podloge potvrđuje i odgovor koji smo dobili iz Vulkala, najvećeg hrvatskog distributera guma za motorna vozila. Prema njihovim procjenama, već sljedeće godine bi gume na račun Uredbe o sprječavanju krčenja šuma mogle poskupiti minimalno 5 posto, dakle i prije nego sama Uredba stupi na snagu. Kakvo poskupljenje tek slijedi u 2026. godini strah nas je i prognozirati.
