Donosimo ažurirani online pregled događaja dvanaestog dana (11. ožujka) američko-izraelskog rata protiv Irana koji je pokrenut 28. veljače i u kojem je još na početku ubijen i najviši iranski državni i vjerski vođa ajatolah Ali Hamenei, a Iran, zauzvrat, pokrenuo zračne napade na Izrael i američku infrastrukturu diljem Bliskog istoka. Rat i njegove posljedice ubrzano zahvaćaju istoimenu regiju, a osjećaju se i u čitavom svijetu. Nekontrolirano rastu cijene goriva u Europi i SAD-u. I dok SAD ima vlastitu proizvodnju, Europa je sada odsječena i od ruske (samoinicijativno) i od bliskoistočne nafte i plina (višom silom). Rastu neizvjesnost i panika.
7:20 Njemačka i Velika Britanija odbile su sudjelovati u američkoj operaciji deblokiranja Hormuškog tjesnaca, izvještava The Telegraph.
Washington je pokušao okupiti koaliciju saveznika kako bi zaštitio trgovačke brodove i tankere za naftu. Međutim, ključne europske zemlje nisu spremne izravno sudjelovati u vojnoj operaciji.
6.54 Nakon što je jučer Donald Trump pozvao saveznike da pomognu SAD-u u pratnji tankera kroz Hormuški tjesnac, a dobio je de facto odbijenice kroz različita izmotavanja, u intervjuu za Financial Times upozorio je kako NATO savez čeka “vrlo loša” budućnost ako američki saveznici ne pomognu u otvaranju Hormuškog tjesnaca.
Prema njegovim riječima, Europa i Kina puno više ovise o opskrbi naftom iz Perzijskog zaljeva nego same Sjedinjene Države te bi se stoga trebale pridružiti operaciji.
„Pravedno je da oni koji imaju koristi od tjesnaca pomognu osigurati da se tamo ne dogodi ništa loše“, rekao je američki vođa i dodao da će, ako dođe do odbijanja ili negativnog odgovora, “to biti vrlo loše za budućnost NATO-a”.
Japan i Australija rekli su u ponedjeljak kako neće sudjelovati u spomenutoj misiji u Hormuškom tjesnacu. Japan trenutačno ne planira rasporediti plovila kako bi ona pratila trgovačke brodove na Bliskom istoku, rekla je premijerka Sanae Takaichi u ponedjeljak.
„Nismo donijeli nikakve odluke o slanju pratnje brodovima. Nastavljamo ispitivati što Japan može učiniti samostalno, a što se može učiniti unutar pravnog okvira“, rekla je Takaichi parlamentu.
Trumpov poziv stavlja Tokio u težak položaj jer njegov ustav, u kojem se država odriče rata, ograničava opseg prekomorskih vojnih operacija koje može provoditi. Sjedinjene Države još nisu uputile službeni zahtjev za pomoć, rekla je Takaichi.
I Australija je u ponedjeljak poslala odbijenicu i rekla kako neće slati ratne brodove za navedenu misiju.
„Nećemo slati brod u Hormuški tjesnac. Znamo koliko je to nevjerojatno važno, ali to nije nešto što smo zamoljeni niti čemu doprinosimo“, rekla je Catherine King, članica kabineta premijera Anthonyja Albanesea, u intervjuu za državnu televiziju ABC.
Istodobno cijene nafte nastavljaju snažni rast i prošloga tjedna jer je onemogućen izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, pa su u dva tjedna rata skočile više od 40 posto.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla oko 10 posto, na 103,14 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio oko 8 posto, na 98,70 dolara. Na početku prošloga tjedna cijene su se primaknule i granici od 120 dolara, no kasnije su ipak skliznule s te razine.
Iako je predsjednik SAD-a Donald Trump proglasio pobjedu, Iran i dalje napada susjedne zemlje i ne dozvoljava izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, kroz koji je prije rata dnevno prolazilo oko 20 milijuna barela ili oko 20 posto globalne potrošnje nafte.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) poručila je kako se radi o najvećem poremećaju opskrbe u povijesti i odlučila da će njezine članice koordinirano na tržište plasirati 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi.
Zahvaljujući tome, cijene nafte ponešto su se stabilizirale, ali se i dalje kreću na povišenim razinama. Najviše zbog krize na Bliskom istoku, cijene nafte porasle su od početka godine više od 70 posto, nakon što su lani pale oko 20 posto.
Iran prvi put ispalio mrcinu od rakete na Izrael: Šteta diljem zemlje
21:59 SAD će se suočiti s poteškoćama u ispunjavanju Trumpovog obećanja o deblokadi Hormuškog tjesnaca, piše Wall Street Journal.
To bi se obećanje, što se tiče ispunjavanja, moglo pokazati znatno težim nego što je Bijela kuća izjavila. Trumpova administracija planira već ovog tjedna objaviti da se više zemalja složilo formirati koaliciju koja će pratiti brodove kroz Hormuški tjesnac. Trump i ministar rata Pete Hegseth izjavili su da će američki ratni brodovi pratiti tankere za naftu kroz tjesnac. Međutim, američka mornarica još ne žuri s raspoređivanjem brodova izravno u tjesnac, koji je širok samo oko 21 milju.
Časnici se boje da bi iranski dronovi i neprijateljski protubrodski projektili mogli pretvoriti to područje u takozvanu “kutiju za ubijanje” – zajamčenu zonu ubojstva gdje bi brodovi bili lake mete za masovne napade.
Jedan mogući scenarij je pružanje vatrene zaštite za trgovačke brodove. Vojni stručnjaci procjenjuju da bi mogla biti potrebna do dva ratna broda po tankeru ili oko desetak brodova za konvoj od pet do deset civilnih plovila. To bi također zahtijevalo stalne zračne patrole izviđačkih dronova MQ-9 Reaper i napade na iranske lansere raketa na obali.
Prema riječima bivšeg časnika američke mornarice i analitičara Hudson Instituta Briana Clarka, tajna misija u Hormuškom tjesnacu zahtijevala bi “tisuće vojnika i mornara, značajna financijska sredstva i mogla bi trajati mjesecima“.
Čak i uz pravilnu pripremu i podršku, učinkovitost obrane bit će ograničena. Prema Lloyd’s List Intelligenceu, zbog potrebnih sigurnosnih mjera i ograničenog broja ratnih brodova, promet tankera kroz tjesnac mogao bi pasti na otprilike 10% mirnodopske razine. Ovim ritmom mogli bi proći mjeseci dok se više od 600 trgovačkih brodova nasukanih u Perzijskom zaljevu ne deblokira.
Radikalnija opcija je vojna operacija na iranskom tlu. Neki stručnjaci razmatraju obalne napade nakon kojih slijedi iskrcavanje na more kako bi se uništili iranski lanseri projektila i bespilotne letjelice sposobne za napad na brodove u tjesnacu. Međutim, takav scenarij zahtijevao bi tisuće vojnika i mogao bi eskalirati u dugotrajni kopneni rat, s obzirom na to da Korpus islamske revolucionarne garde broji otprilike 190 000 boraca.
Štoviše, čak ni kontrola nad obalom ne jamči siguran prolaz kroz Hormuški tjesnac – Iran ima rakete dugog dometa i dronove te je već napao tankere u sjevernom dijelu Perzijskog zaljeva, mnogo dalje od ulaza u svoje vode.
Prema predstavnicima vojne i brodarske industrije, kapacitet tjesnaca (preko 100 brodova dnevno) može se obnoviti samo ako prestanu neprijateljstva i Teheran pruži sigurnosna jamstva. Bez tih jamstava, osiguravajuće i brodarske tvrtke mogu jednostavno odbiti slanje brodova kroz opasnu zonu.
21:00 Francuska se suočava s nestašicom projektila za svoje borbene zrakoplove Rafale nakon njihove opsežne upotrebe protiv iranskih dronova Shahed, prema pisanju La Tribunea.
Prema novinama, značajan dio projektila potrošen je tijekom presretanja dronovima posljednjih tjedana. Brzo iscrpljivanje streljiva izazvalo je zabrinutost oko daljnje borbene učinkovitosti zračnih snaga.
U tom kontekstu, francuski ministar obrane Sébastien Lecornu sazvao je hitan krizni sastanak kako bi raspravljao o mjerama za obnavljanje zaliha projektila i dugoročno jačanje vojske.
14:27 Iran je najavio vojnu suradnju s Rusijom i Kinom. Prema riječima ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija, Teheran smatra Moskvu i Peking strateškim partnerima i nastavlja s njima surađivati, uključujući i u vojnoj sferi.
Nitko ne trči u pomoć Trumpu oko Hormuza: Glasna tišina, odbijanje i gledanje u pod
