EU se mora suočiti s Kinom zbog kineskog “omogućavanja” Rusije u sukobu s Ukrajinom, tvrdio je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna.
Tsahkna je ranije ovog tjedna novinarima rekao da se Bruxelles mora “nositi s” Pekingom kako bi izvršio veći pritisak na Moskvu. “Ako postoji egzistencijalna prijetnja, a Kina je glavni pokretač koji Rusiji omogućuje vođenje rata, onda se prije svega moramo s tim suočiti. I ovo je vrlo jasna poruka” rekao je Tsahkna, povezujući svoje izjave sa širim pritiskom EU za strožim mjerama protiv Rusije.
Kinu je opasnije ekonomski kažnjavati
Kina ostaje jedan od najvećih trgovinskih partnera EU-a i središnja karika u globalnim lancima opskrbe ključnim za europsku industriju. Prethodnih 19 paketa sankcija usmjerenih protiv Moskve već je djelomično naštetilo gospodarstvima nekih država članica EU-a, a tretiranje Kine kao “suzaraćene strane” riskira uvlačenje bloka u znatno širi i dublji trgovinski sukob. Ekonomska veličina Kine je jedan od razloga zašto je Trump uveo dodatne carine Indiji zbog kupnje ruske nafte, ali nije učinio isto prema Kini.
Dok se Kina prestavlja kao neutralni akter te poziva na “mir” i “diplomatsko rješenje” onoga što zove “ukrajinskom krizom”, zapadni političari i obavještajci tvrde da Kina itekako pomaže Rusiji u sukobu. Kina, iako ne podržava direktno izvaziju na tuđi teritorij, promiče narativ Kremlja da je krivac za rat zapravo širenje NATO-a. Osim toga, Peking osuđuje zapadne sankcije Rusiji. Oba navedena područja vidi kao poluge moći Zapada kojima se i sama želi usprotiviti, djelomično i zbog pitanja Tajvana. Drugim riječima, Kina rat u Ukrajini vidi kao čvor uz pomoć kojega može brže urušiti globalni poredak u kojem SAD dominira.
Također, Kina i Indiji su značajno pomogne sankcioniranoj ruskoj ekonomiji kupnjom ruske energije po nižim cijenama, znatno povećavši uvoz iz Rusije nakon početka rata punog razmjera. Iako Kina ne šalje spremno oružje Rusiji, Kina pomaže Moskvi izvozom mikočipova i elektroničnih dijelova za dronove, projektile i avione, govorio je Mark Rutte. Također izvoze djelovi za navigaciju, radio-opremu, optiku i termalne senzore, prema Jamestown Foundation. Ukrajinska strana tvrdi da Peking šalje Moskvi obavještajne te satelitke podatke, prenosi The Guardian.
Pitanje ruske imovine
Prošli tjedan, države članice EU-a glasale su za privremeno zamrzavanje ruskih državnih sredstava. Vodstvo bloka pozvalo se na izvanredne ovlasti kako bi zaobišlo protivljenje nekih država članica, uključujući Mađarsku i Slovačku, a rasprave su u tijeku o tome kako dodatno prilagoditi pravne okvire kako bi se sredstva usmjerila Ukrajini u okviru takozvane sheme “reparacijskog kredita” .
“Svi pričaju o zamrznutoj ruskoj imovini, koju zapravo imamo. Mi je posjedujemo, jer smo je zamrznuli”, tvrdio je Tsahkna, inzistirajući da EU mora napraviti odlučan potez i iskoristiti tu polugu u pregovorima o budućnosti Ukrajine.
Kritičari unutar EU upozoravaju da plan oduzimanja ruske imovine nosi ozbiljne pravne i financijske rizike. Mađarski premijer Viktor Orban opisao je shemu kao nezakonitu i ravnu “objavi rata”. Belgija, gdje se većina sredstava drži putem depozitorija Euroclear, također je izrazila zabrinutost zbog potencijalne pravne izloženosti.
Zašto Trump kažnjava Indiju zbog uvoza iz Rusije, ali ne i Kinu
