Prvo mu je na mobitel stigla obavijest. Mislio je da je od njegove banke. A “banka” ga je tražila da preko poveznice ažurira aplikaciju mobilnog bankarstva, što je 19-godišnjak i učinio. Otvorio je poveznicu, upisao svoje osobne podatke i podatke s bankovne kartice. Malo nakon toga, “banka” mu je s računa skinula 800 eura. Tada je shvatio da je prevaren, pa se obratio policiji. I nije jedini.
Policija na dnevnoj bazi izvještava o internetskim prijevarama zbog kojih su naivni ili usamljeni ljudi ostali bez novca. Nekada su ti iznosi manji, nekada veći, no svim prevarenima zajedničko je jedno: naivno su vjerovali lažnim bankarima i još lažnijim policajcima. Nekad su povjerovali da će brzo zaraditi velik novac, dok su drugi put povjerovali da ih na kraju veze putem interneta čeka – ljubav. Osim te naivnosti, a ponekad i pohlepe, svim žrtvama zajedničko je i to što nisu slušale opetovana policijska upozorenja da paze s kim i kako komuniciraju u cyber svijetu, da ne daju svoje osobne podatke nikome…
No sva ta upozorenja ne padaju na plodno tlo, a financijske prijevare putem interneta postale su toliko unosan posao da na njega svakodnevno upozoravaju i Interpol i Europol, ali i Global Initiative Against Transnational Organised Crime (GI-TOC), koji je nedavno objavio istraživanje “A World of Deceit” (Svijet prijevara), čiji su autori Kristina Amerhauser i Alex Goodwin, koje se bavi financijskim prijevarama na globalnoj razini.
Seksualne ucjene
Prema podacima Global Anti-Scam Alliancea (GASA), u 2025. je 57 posto odraslih osoba diljem svijeta navelo da su bili žrtve financijske prijevare putem interneta. GI-TOC, kao i Interpol, upozoravaju da su se internetske financijske prijevare nekontrolirano proširile svijetom te da generiraju sve veće nezakonite prihode. Te prihode ostvaruju uzimajući novac ljudima poput nas jer svatko može biti, pokazuje statistika, žrtva takve prijevare. Ozbiljne procjene kažu da su kriminalci koji se bave ovim “poslom” tijekom 2024. “zaradili” više od bilijun američkih dolara, što predstavlja gotovo jedan posto globalnog BDP-a.
I Interpol navodi da su financijske prijevare postale jedan od najozbiljnijih i najbrže rastućih transnacionalnih oblika kriminala u svijetu, koji ima velike ekonomske, ali i ljudske posljedice.
Da se kriminalni pejzaž mijenja, Interpol je upozorio u svojoj procjeni prijetnji za 2026. u kojoj je, među ostalim, navedeno da ljudi koji se organizirano bave financijskim prijevarama usko surađuju, i to na globalnoj razini. Stoga, kažu u Interpolu, internetske financijske prijevare nisu više periferni problem, već su se našle u središtu polikriminala u kojem se preklapaju organizirani i kibernetički kriminal te trgovina ljudima. Istražujući te izmjene u kriminalnim pejzažima, Interpol je utvrdio da su financijske internetske prijevare postale čak 4,5 puta profitabilnije zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, čiji sustavi mogu samostalno planirati i proizvoditi cijele prijevarne kampanje, počevši od prikupljanja raznih informacija do zahtjeva za otkupninom.
Upozorava se i da se seksualna ucjena (sextortion) sve češće sustavno integrira u ljubavne i investicijske prijevare, pri čemu se koristi sadržaj generiran umjetnom inteligencijom. Utvrđeno je i da kriminalne mreže sve više surađuju sa specijaliziranim kriminalnim skupinama koje se bave pranjem novca, pri čemu kriminalci među sobom dijele znanje i tehnologiju, a svrha toga je širenje kriminalnih operacija na globalnoj razini.
Odgovor – Shadow Storm
Prema procjeni Interpola, u nekim dijelovima Afrike terorističke skupine koriste internetske prijevare s kriptovalutama kako bi financirale terorističke akcije. Osim toga, tzv. centri za prijevare, čime se u svom izvješću opširno bavio GI-TOC, koji su donedavno bili regionalni danas postaju globalni i u njima rade stotine tisuća ljudi, od kojih su mnogi žrtve trgovine ljudima. O koliko se globaliziranom problemu radi, svjedoči i podatak Interpola da je 2024. čak 54 posto njihovih tjeralica bilo povezano s osobama koje su se tražile zbog sumnji u internetske financijske prijevare. Tijekom 2024. Interpol je sudjelovao i u istrazi 1500 međunarodnih prijevara u kojima je pričinjena šteta od 1,1 milijardu eura.
“Internetske financijske prijevare pretvaraju se u globalnu industriju, čemu pridonosi globalna suradnja među kriminalcima te razvoj umjetne inteligencije i jeftinih digitalnih alata. Cijena financijskog kriminala nije samo novac jer on uništava i ljudske živote. Ljudi koji nasjednu na te prijevare često ostaju bez svoje životne ušteđevine, izgube dostojanstvo, a katkad i život. Kako bismo se borili protiv ove globalne prijetnje, moramo jačati suradnju između policije i privatnog sektora te podizati javnu svijest da je riječ o velikom, globalnom problemu”, kazao je nedavno Valdecy Urquiza, glavni tajnik Interpola.
Upozorio je i na sve veći problem tzv. centara za prijevare: sve ih je više, rastu i po opsegu i po broju ljudi, često se gase i lako premještaju na globalnoj razini, a teško ih je uočiti jer se u “poslovanju” služe posrednicima i lažnim tvrtkama. Urquiza je najavio i pokretanje Shadow Storma, međunarodne radne skupine koju će financirati Velika Britanija. Cilj te radne skupine bit će praćenje financijskih tokova prijevara, borba protiv povezanosti s kibernetičkim kriminalom i trgovinom ljudima te zaustavljanje sumnjivih transakcija.
Dok se Interpol bavi operativnim načinom suzbijanja internetskih prijevara, izvješće GI-TOC-a donosi detaljan uvid u taj problem za koji kažu da je posljednjih desetljeća toliko evoluirao dok nije postao jedan od najsloženijih i najunosnijih oblika organiziranog kriminala na globalnoj razini. Upozorava se da je to sustav koji rabi obrazac djelovanja koji je star koliko i sam kriminal. U povijesti kriminalistike, financijske prijevare su uglavnom bile ljubavne i investicijske, te su se temeljile na lažnom predstavljanju… No u međuvremenu su se pojavili i novi oblici prijevara poput digitalnih otmica, sve je češća uporaba zlonamjernih softvera i online seksualnih ucjena. Izvješće GI-TOC-a upozorava i da se mnoge od tih internetskih prijevara temelje na društvenom inženjeringu, odnosno stvaranju i izgradnji osobnih odnosa sa žrtvama kojima se onda manipulira što omogućuje da se od žrtava izvlači sve više i više novca.
Prototip iz filma Pčelar
Izvješće GI-TOC-a ipak se najviše bavilo centrima za prijevaru kao novim kriminalnim fenomenom, a kako takvi centri izgledaju, moglo se vidjeti i u filmu “Pčelar” u kojem lik kojega glumi Jason Statham krene u smrtonosni obračun s online prevarantima koji su njegovoj stanodavki ukrali nekoliko milijuna eura namijenjenih nekoj dobrotvornoj organizaciji, nakon čega se ona iz očaja ubila. U filmu su prikazani mladi ljudi u odijelima, koji s telefonskim slušalicama na ušima zovu ljude do čijih su podataka došli prijevarom te im nude brda i doline. Kada im žrtva povjeruje i proslijedi im svoje osobne i bankovne podatke, u hipu ostane bez svog krvavo zarađenog novca.
Film prikazuje i svu bešćutnost ljudi koji se time bave, a glavni antijunak, koji je unosan posao i organizirao, dijete je nekog političara. “Pčelar” je samo akcijski film, ali u njemu je ipak vrlo dobro prikazano kako funkcioniraju centri za prijevare koji, navodi GI-TOC, često imaju i – političku zaštitu, koja je, naravno, produkt, korupcije.
Iako može zvučati pomalo iznenađujuće, nalaz GI-TOC-a da se centri za prijevare, osobito u zemljama Južne Amerike, često organiziraju i u zatvorima, zapravo ne bi trebao čuditi. U izvješću je posebno apostrofirana Kolumbija, a kada se zna koliko je težak život u južnoameričkim zatvorima, kojima u pravilu ne upravlja policija, već kriminalci, činjenica da i oni postaju dio prijevarnog ekosustava ne čudi. Zatvori su dobar inkubator jeftine, pa i besplatne radne snage, jer je zatvorenike lako pridobiti da rade online prijevare u zamjenu za bolje životne uvjete u zatvorima ili zaštitu. S druge strane, centri za prijevare znaju se organizirati i u stanovima, privatnim kućama, apartmanima… Ovisno o tome koliko je jaka kriminalna organizacija koja se time bavi, ponekad su centri za prijevare smješteni u cijelim zgradama, pa čak i hotelima.
Djeluju i iz hotela
Smještanje centra za prijevare u privatne kuće, stanove, hotele ili uredske prostore kriminalnim organizacijama omogućava visoku razinu diskrecije i brzo preseljenje kriminalnih operacija u slučaju da budu otkrivene. No, ako je pozivni centar smješten na nekoj manjoj lokaciji, to ne znači da je potencijalna šteta koju čini manja. Globalizacija financijskih internetskih prijevara omogućava počiniteljima da brzo sele svoje operacije po cijelom svijetu, a GI-TOC upozorava da su neki manji centri za pozive često dio mnogo većih kriminalnih mreža koje djeluju kao raspršeni virtualni centri za prijevare s lokalnim sjedištima.
Centre za prijevare, pogotovo one veće, teško je otkriti jer izgledaju kao da su legalni, budući da često djeluju unutar online uslužnih tvrtki ili primjerice kao dio offshore tvrtki koje reklamiraju kockanje i klađenje, a katkad su čak zamaskirani u korisničke centre za podršku. Istraživanje GI-TOC-a pokazalo je da takvi centri koji operiraju po zemljama jugoistočne Azije imaju potpunu kontrolu nad svojim “zaposlenicima” koji su uglavnom žrtve trgovine ljudima. Odnosno, riječ je o ljudima koji su namamljeni pričama o boljem životu kako bi uz fizičke i psihičke prijetnje bili prisiljeni da čine prijevare. Jasno je da takvo što ne bi moglo postojati bez nekog oblika korupcije i političke zaštite, o čemu svjedoče podaci iz raznih međunarodnih akcija tijekom kojih su otkriveni takvi centri.
Gotovo je uvijek među uhićenim i osumnjičenim osobama bilo i policajaca, ali i političara koji su za mito zatvarali oči pred onime što se događa. I baš zbog toga je ovaj vid kriminala globalno opasan jer se ukradeni novac, a radi se, na globalnoj razini, o milijardama dolara, “pere” ulaganjima u nekretnine, kupnjom luksuzne robe, ulaganjem u kriptovalute… To znači da novac stečen kriminalom ulazi u legalne tokove, stvarajući okružje pogodno za političku korupciju, a posljedično i znatan kriminalni utjecaj na demokratske procese u pojedinoj državi. Zbog tih uzročno-posljedičnih veza nije čudo da brojne organizacije za provedbu zakona sve češće upozoravaju na sve opasnosti koje prijete zbog financijskih internetskih prijevara.
Snaga ove vrste kriminala izvire i iz razvoja tehnologije jer današnja tehnologija omogućava prevarantima da praktički, što bi se reklo, iz svog dnevnog boravka, oštete nekoga na drugom kraju svijeta. Umjetna inteligencija kriminalcima je od velike pomoći, jer se zahvaljujući njoj svi sadržaji koji se koriste u prijevarama brzo prevode, lako je napraviti nekakav deepfake sadržaj koji može poslužiti za ucjenu, lako se može klonirati i lažirati nečiji glas, a još je lakše napraviti i lažnu dokumentaciju ili lažnu aplikaciju. Posebno je zastrašujuća manipulacija djecom, s kojom prevaranti komuniciraju putem društvenih mreža ili videoigara. Tako stvaraju osobne kontakte, koje onda koriste kako bi djecu natjerali da im plate određene novčane iznose ili odaju podatke o kreditnim karticama svojih roditelja.
Dovoljan jedan čovjek
Ako se netko pita kako su financijske internetske prijevare doživjele takav procvat u kriminalnom pejzažu, odgovor je vrlo jednostavan. Za razliku od drugih oblika kriminala, kao što su trgovina drogom, oružjem ili ljudima, koji iziskuju dobro organiziranu kriminalnu infrastrukturu, za internetske prijevare ne treba velika infrastruktura. Dovoljan je i jedan čovjek koji ima internetsku vezu i koji zna kako se koristi tzv. model crime-as-a-service (kriminal kao usluga). Riječ je o modelu u kojem počinitelji kibernetičkih prijetnji prodaju gotove alate ili usluge za izvođenje kibernetičkih napada, čime omogućuju potencijalnim prevarantima da lako pribave sve što im treba za kriminalne aktivnosti.
Na dark webu se sve može kupiti, uključujući softvere koji pomažu da se prate žrtve i njihove navike, a mogu se kupiti i velike baze podataka s kontakt-informacijama, ali i personalizirani profili do kojih se dođe analizom i prikupljanjem podataka žrtava s društvenih mreža. Ti personalizirani podaci temelj su, upozorava GI-TOC, industrije internetskih prijevara i oni se mogu lako prikupiti ili kupiti na online i dark webu.
Kako to izgleda u praksi, vidi se iz podataka da su se podaci o telefonskim brojevima 100 tisuća Nijemaca svojedobno na dark webu mogli kupiti za samo pet eura, dok su podaci o telefonskim brojevima 470 tisuća Nijemaca prodani za 10 dolara. Međutim, ako paketi koji se prodaju osim brojeva telefona sadrže i druge osobne podatke, poput adrese, datuma rođenja, OIB-a, broja zdravstvenog osiguranja…, prodaju se po cijeni od 100 tisuća do 500 tisuća eura. Europol je, pak, prije nekoliko mjeseci razotkrio kriminalnu organizaciju koja je koristila 40 tisuća SIM kartica kako bi obavljala prijevarne pozive, kojima je iz žrtava izvukla 49 milijuna eura.
Primjer iz Hrvatske
Navedene brojke pokazuju da je riječ o sofisticiranim prijevarama, o čemu svjedoči i jedan primjer iz Hrvatske u kojoj su policija i USKOK razotkrili skupinu koju je predvodio Romano Beganović. I oni su imali lažni pozivni centar, koji su koristili kako bi se prikazali kao lažni policajci, a meta su im bili građani starije živote dobi. Na koncu su njih 89 prevarili, tvrdi USKOK, za oko milijun eura. Ta je skupina optužena 2023., optužnica je lani postala pravomoćna, dok je Beganović prije nekoliko mjeseci ponovno završio u Remetincu jer je istim modusom operandi jednu 80-godišnjakinju prevario za 20 tisuća eura. Taj slučaj zorno pokazuje da je profit kriminalnih organizacija koje se time bave očito vrijedan opetovanih uhićenja.
U Beganovićevu slučaju, postoje neke naznake da je svoje “operacije” vodio i dok je bio u istražnom zatvoru. Kako, pitanje je na koje će odgovor možda dati istraga, tijekom koje će se vjerojatno utvrditi kako je novac žrtvama pokraden i na što je utrošen. No, pitanje kako će žrtve biti obeštećene puno je složenije jer praksa pokazuje da žrtve, čak i u slučaju osuđujućih presuda, teško povrate novac bez kojeg su zbog svoje, možda naivnosti, a možda i pohlepe, u nekom trenutku ostale.
