Ako je nafta definirala 20. stoljeće, rijetki materijali definiraju 21. stoljeće. Skoro svaki sektor suvremene industrije ovisi o rijetkim metalima – od električnih vozila i mobitela do vjetroturbina i sustava naoružanja. Ta ovisnost naročito je izražena u Europskoj uniji, koja svoje ključne strateške programe temelji upravo na njima.
Potreba za rijetkim metalima, međutim, nije ograničena samo na Europu. Sjedinjene Američke Države, koje su 1970-ih bile najveći svjetski prerađivač rijetkih metala, danas gotovo u potpunosti ovise o njihovu uvozu. Međunarodna agencija za energiju (International Energy Agency – IEA) u svojim izvještajima navodi kako potražnja za tim materijalima stalno raste i da će se taj trend nastaviti i u idućim desetljećima (IEA, 2025).
Kina je danas daleko najveći prerađivač i izvoznik rijetkih metala na svijetu. Dok Indonezija prerađuje oko 90% svjetskog nikla, Kina kontrolira približno 90% globalne prerade rijetkih zemnih elemenata te oko 70% svjetske proizvodnje tih materijala. Takva koncentracija proizvodnje stavlja ostatak svijeta u poziciju ovisnosti i pokreće novu globalnu utrku za osiguravanje stabilnih izvora rijetkih metala – utrku koja će u velikoj mjeri oblikovati ekonomske i geopolitičke odnose 21. stoljeća. EU svoje potrebe za kritičnim materijalima upotpunjuje skoro isključivo uvozom iz Kine (Eurostat, 2025).
Prije nego li nastavimo dalje, trebamo objasniti što su opće rijetki i kritični materijali, zašto ih tako nazivamo i zašto su važni.
Kina drži u šaci ovaj opskrbni lanac: Kombinacija ekonomije, sigurnosti i zakonodavstva
Koncept rijetkih i kritičnih sirovina
U posljednjih nekoliko godina izraz CriticalRaw Materials (CRM) postao je središnji pojam europske industrijske i energetske politike. Iako se u javnom diskursu često koristi zajedno s pojmom “rijetki metali”, ta dva pojma nisu jednaki. Njihovo razlikovanje ključno je za razumijevanje europske strategije.
CriticalRawMaterials (CRM) predstavljaju širu kategoriju. To su materijali koji su, prema „CriticalRaw Materials Act“ Europske unije iz 2024., od ključne gospodarske važnosti, a pritom imaju visok rizik opskrbe. Dakle, kriterij nije njihova rijetkost u prirodi, već ovisnost o uvozu, složenost lanca opskrbe i važnost za europsku industriju. Na popisu se nalazi 34 takvih materijala.
Unutar te šire skupine nalazi se manja podskupina od 17 materijala koji su označeni kao „strateški materijali“. Materijali koji su nužni za osiguravanje energetske budućnosti država članica EU.
Unutar te šire skupine nalazi se manja podskupina od 17 materijala koji su označeni kao „strateški materijali“. Materijali koji su nužni za osiguravanje energetske budućnosti država članica EU.
S druge strane, rijetki metali (rareearthelements – REE) predstavljaju zasebnu skupinu od 17 kemijskih elemenata u periodnom sustavu — skandij, itrij i 15 lantanoida. Prema istraživanjima Geološkog Zavoda Sjedinjenih država rijetkih metala u Zemljinoj kori ima u znatnim količinama, no vrlo rijetko u koncentracijama koje su ekonomski isplative za vađenje i preradu (National Minerals Information Center, 2025).
Također proces prerade može biti iznimno štetan za okoliš, jer su određeni materijali radioaktivni, koristi se velika količina kiselina i otpad koji ostaje je iznimno štetan. Ovo čini sam proces prerade iznimno teškim i vrlo skupim (McNulty, Hazen, & Park, 2022).
Drugim riječima, kritične sirovine su krovni pojam koji obuhvaća sve materijale od strateške važnosti za gospodarstvo i industriju EU, dok su rijetki metali jedna od najvažnijih kategorija unutar tog okvira. Europa danas ovisi o ovim kritičnim materijalima da bi osigurala svoje planove i održivu budućnost.
Važnost sirovina za EU
Ulaskom u novo desetljeće EU se našao u središtu povijesne transformacije – prelazak sa fosilnih goriva na čistu energiju, digitalizacija industrije i društva, te stvaranje dugotrajne strateške autonomije. Zajedničkom ovim ciljevima su kritični materijali koji mogu omogućiti ovo. Bez njih EU gubi svaku mogućnost održavanja svog statusa na geopolitičkoj karti. Prema procjenama Europske komisije do 2030. godine potražnja za litijem u EU narast će čak 12 puta, dok će se potreba za rijetkim zemnim elementima povećati šesterostruko (Europsko vijeće, 2025). Potražnja se specifično može vidjeti u 2 programa Europske Unije – Digitalni kompas 2030 i Europski zeleni plan (European Green Deal).
Europski zeleni plan je strategija zelene tranzicije dogovorena između država članica u 2019 godini. Sastoji se programa i inicijativa koji usmjeruju EU na put prema klimatskoj neutralnosti do 2050.(Europska komisija, 2025) Put prema klimatskoj neutralnosti, međutim, zahtijeva velike količine kritičnih materijala.
Države članice već su započele s recikliranjem postojeće opreme i elektroničkog otpada, ali te aktivnosti neće biti dovoljne da zadovolje rastuće potrebe koje se očekuju do sredine stoljeća. Materijali poput litija, kobalta i nikla ključni su za proizvodnju baterija koje se koriste u električnim vozilima, prijenosnoj elektronici i sustavima za skladištenje energije. Istodobno, galij, germanij, indij i rijetki zemni metali predstavljaju osnovne komponente za izradu fotonskih ćelija, poluvodiča i vjetroturbina – tehnologija koje čine temelj energetske tranzicije.(Europsko vijeće, 2025)
Drugim riječima, ti su materijali integralni za razvoj zelenih tehnologija koje će omogućiti Europskoj uniji da ostvari svoj cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Uz zelenu tranziciju, EU je predstavila još jedan strateški važan dokument – Digitalni kompas 2030. Inicijativa koja je, potaknuta Covid-19 pandemijom, za zadaću postavila uspostavu digitalne suverenosti Europe do kraja stoljeća. Cilj je izgraditi vlastite digitalne kapacitete, smanjenje ovisnosti o vanjskim centrima tehnološke moći i osigurati digitalnu tranziciju u skladu sa Europskim vrijednostima.
Planirano je da barem 80% odraslih Europljana ima osnovne digitalne vještine, da svako poduzeće koristi naprednu tehnologiju kao AI, cloud i big dana solutions i da sva naseljena područja imaju pristup brzim mrežama.
No, iza ovih ambicioznih ciljeva skriva se isti problem kao i kod zelene tranzicije. Manjak kritičnih resursa i ovisnost lancima opskrbe iz drugih zemalja. Kako ističe Europski parlament, digitalna suverenost Europe nije moguća bez industrijske i resursne otpornosti: “Tehnološki napredak mora biti utemeljen na sigurnim lancima opskrbe, održivim materijalima i pravednom pristupu resursima”(Europska komisija, 2025)
Osim što su temelj zelene i digitalne tranzicije, kritične sirovine postaju i strateški resurs europske sigurnosti. Današnji sigurnosni izazovi pokazali su koliko su energetska i materijalna ovisnost ranjive točke europskog sustava. U tom kontekstu, Europska unija prepoznaje da bez pristupa ključnim materijalima nema moderne obrambene industrije. Rijetki materijali poput titana, litija i drugih kritičnih materijala ključni su za proizvodnju naprednih vojnih tehnologija, kao npr navigacijski sustavi, raketni motori, senzori, radari i slično.
Prema analizama EU je gotovo 100% ovisna o uvozu 19 od 39 sirovina ključnih za proizvodnju u obrambenoj industriji. (Claudiu & Evangelos, 2016) Zato je jačanje autonomije postalo strateški cilj. „ReArm Europe Plan – Readiness 2030“ je paket mjera koji predviđa povećanje ulaganja u istraživanje, razvoj i zajedničku proizvodnju, s naglaskom na sigurnu opskrbu materijala i komponenata iz unutar-europskih izvora. Kritične sirovine tako postaju poveznica između industrijske i sigurnosne politike. Materijali i lanci opskrbe postaju jednako važni kao i obrambeni sustavi. Zato politika kritičnih sirovina i obrambena politika EU više nisu odvojene, već predstavljaju dvije strane iste kovanice. (Clapp, Höflmayer, Lazarou, & Pari, 2025)
Kina zatvara obruč kontrole nad izvozom vrijednog resursa
Kako EU reagira: CriticalRaw Materials Act (CRMA)
Bilo kakvi poremećaji u lancu opskrbe kritičnih sirovina može stvoriti veliki problem za Europsku industriju. Možemo vidjeti na primjeru nedavnog Kineskog pooštravanja kontrole izvoza rijetkih materijala, kao odgovor Donaldu Trumpu na zaoštravanje trgovinske politike prema kineskim poduzećima.(Meter, 2025) Kineska vlada se odlučila da će pomno provjeravati svaki izvoz koji u sebi sadrži rijetke materijale i odlučiti smatra li tu industriju prijetećom za Kineske interese. (Reuters, 2025)
Kako bi se riješila ovisnosti o drugim zemljama 2024.Europska unija usvojila je CriticalRaw Materials Act (CRMA) – zakon kojim želi osigurati stabilne i održive opskrbne lance za strateške resurse. Ovaj akt predstavlja prvi sveobuhvatan pokušaj povezivanja industrije, trgovine i sigurnosti u jedinstveni okvir za resursnu neovisnost.
Ovaj zakon postavlja i jasne ciljeve do 2030. godine. Najmanje 10% godišnje potrošnje kritičnih sirovina mora dolaziti iz unutar EU, 40% prerade mora se odvijati u europskim postrojenjima, a 25% potreba treba biti pokriveno recikliranjem i sekundarnim izvorima. Uz to, nijedna treća zemlja ne smije osiguravati više od 65% opskrbe za bilo koji strateški materijal.
Zakonom se uvodi i pojam „Strategic Projects“ što su projekti od posebnog europskog značaja koji dobivaju ubrzane administrativne procedure i lakši pristup financiranju. Ovim korakom želi se potaknuti ulaganje privatnog sektora u istraživanje, rudarenje, preradu i reciklažu uz poštivanje visokih ekoloških i društvenih standarda.
Ovo je važna industrijska mjera koja ima snažnu geopolitičku funkciju. Jačanje industrijskog sektora pojačalo bi neovisnost Europe i stvorilo stratešku neovisnost Europe.(Europsko vijeće, 2025)
Dr. sc. Igor Dekanić: Centar se pomaknuo od zapadne polutke Zemlje prema istočnoj
Kritični izazovi za Europsku uniju
Unatoč jasno definiranim ciljevima CRMA EU se još uvijek suočava sa velikom količinom problema unutar svoje strukture. Ovi problemi stvaraju ovisnost o vanjskim izvorima rijetkih i kritičnih materijala.
Prvi i najvažniji problem je spora i složenu administrativnu proceduru tijela Europske unije. Otvaranje novih rudnika može unutar EU potrajati i preko 10 godina za razliku od Kine gdje se dozvola dobiti za otprilike 3 mjeseca.(Bassetti, 2023) Trenutno u Europi nema niti jedan aktivan rudnik za rijetke metale. Postoje projekti za otvaranje rudnika u Norveškoj i Švedskoj, no oni neće biti otvoreni do 2030. Razlog za ovo je složen sustav dozvola, slojevite regulative i otpor koji dolazi od grupacija radi očuvanja okoliša. Ta birokratska tromost dovodi u pitanje ostvarivanja ciljeva iz CRMA do 2030.(AFP, 2025)
Drugi izazov je nedostatak investiranja i visok rizik samog projekta. Projekti izvlačenja rijetkih metala i kritičnih materijala jest skup i dugoročan, što ga čini rizičnim ulaganjem. Privatni investitori su danas vrlo oprezni radi volatilnosti tržišta i regulatornog okvira koji ograničava kopanje i obradu unutar EU. Usprkos CRMA, InvestEU i ostalim izvorima financiranja, njihov opseg još uvijek nije dovoljan za pokretanje većih projekata i zarada nije garantirana. (Findeisen & Wernert, 2023)
Treći problem su ESG standardi i društvena prihvatljivost. EU inzistira na visokim ekološkim standardima i socijalnim normama radi održavanja sigurnosti u društvu, za razliku od država iz kojih uvozi te materijale. Ovo stvara paradoks, jer želja za „zelenim“ gospodarstvom suočena je sa problemom „prljave“ industrije rudarenja i prerade kritičnih materijala.(Logan & Acheampong, 2025)
Posljednji problem s kojim se EU suočava jest jaka globalna konkurencija. Dok Bruxelles uspostavlja regulatorne okvire, Kina i Australija već konsolidiraju svoje opskrbne lance. Ovim ostvaruju kontrolu nad tržištem i ostavljaju Europu u poziciji ovisnosti za rijetkim materijalima. Spori razvitak industrije kritičnih materijala omogućio je Kini daleku prednost u globalnoj utrci za rijetkim materijalima i gurnula Europu u ovisnost prema Kini. (IEA, 2025)
Kina zabranjuje izvoz rijetkih metala bez odobrenja
Prilike za EU
Unatoč izazovima koji se trenutno nalaze pred Europom, tranzicija prema održivim i sigurnim opskrbnim lancima kritičnih sirovina otvara značajne prilike za Europsku uniju — gospodarske, tehnološke i geopolitičke. Europa je krenula prepoznavat da njena ovisnost za rijetkim metalima može postati poticaj za inovacijski razvoj.
Najveća mogućnost u Europi leži u recikliranju i sekundarnim izvorima. Koncept „Urbanog rudarenja“ dobio je na važnosti u posljednjih 10 godina. Urbano rudarenje je proces izvlačenja i ponovne uporabe spojeva i elemenata iz antropogenih zaliha (građevine, infrastruktura, industrija, proizvodi, okolišni mediji).(Cossu & Williams, 2015)
Tvrtke poput Umicore i Elemental koji su zauzeli vodeću poziciju u razvoju tehnologija za recikliranje litija, kobalta i nikla, čime smanjuju potrebu za novim rudarskim eksploatacijama i ovisnost o uvozu. Također,EIT RawMaterials je zajednica znanja i inovacija Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT). Potiču održivo upravljanje sirovinama kroz inovacije, obrazovanje i poduzetništvo. Njihova misija je osigurati otpornu opskrbu sirovinama u Europi te potaknuti prijelaz prema kružnom gospodarstvu i zelenoj tehnologiji.(EIT RawMaterials, 2025)
Drugo područje prilike je tehnološka i industrijska inovacija. Europi je potrebna nova tehnologija i metode za razvoj industrije. Za to je potrebna integracija obrazovanja i industrije.
Kina je izgradila vertikalno integrirani lanac opskrbe rijetkim metalima koji povezuje istraživanja i razvoj na sveučilištima s rudarenjem, preradom i proizvodnjom visoke tehnologije. Na primjer, Kinesko društvo za rijetke zemlje nedavno je održalo strateški sastanak suradnje s industrijskim gigantom China RareEarth Group, pri čemu su među glavnim temama bili razvoj stručnog kadra, znanstvene inovacije i koordinacija između industrije i akademske zajednice.(Rare Earth Exchanges, 2025)
Dodatne analize ističu da kineska dominacija u rafiniranju i preradi rijetkih zemnih metala ne proizlazi samo iz bogatih prirodnih resursa, već i iz kontinuiranih ulaganja u istraživačku infrastrukturu, razvoj ljudskog kapitala i institucionalne veze između sveučilišta i industrije.(Sultan, 2023)
Jedna mogućnost je i suradnja sa Kinom u razvitku tehnologije u Europi. Unatoč ideološkim nesuglasicama, Kina je predvodnik u području obrade rijetkih materijala i po tehnologiji za obnovljivu energiju, te se može puno naučiti iz Kineskog brzog rasta u tehnološkom sektoru kroz zadnjih nekoliko godina,
EU također razvija strateška partnerstva s pouzdanijim državama da bi diversificirala svoju ovisnost o Kini i osigurala operirala rad po ESG standardima. Primarni fokus je na države u Africi i Južnoj Americi. EU je pokrenula „Global Gateway „ program kojim razvija suradnju sa državama u Africi i Južnoj Americi radi uspostavljanja i stalnih trgovinskih odnosa. (Europska komisija, n.d.)
U konačnici rješavanje izazova rijetkih metala može biti pokretač europske industrijske renesanse. Uspije li povezati inovaciju, održivost i strateško planiranje, Europa ima priliku ne samo smanjiti ovisnost o drugima, već i sustići vodeće države u razvoju zelenih i tehnoloških rješenja budućnosti.
Zoran Meter: Milijarderi se pripremaju za apokalipsu: ‘Polica osiguranja za sudnji dan’
Zaključak: put prema europskoj samodostatnosti
Kritične sirovine i rijetki metali danas nisu samo pitanje industrijske proizvodnje, već i temelj europske strateške samostalnosti. O njima ovisi uspjeh zelene tranzicije, digitalne transformacije i jačanja obrambenih kapaciteta. Europa je prepoznala da bez pristupa litiju, kobaltu, neodimiju i drugim materijalima ne može ostvariti klimatsku neutralnost, tehnološku neovisnost ni sigurnosnu otpornost.
Usvajanjem CriticalRaw Materials Acta 2024. godine, Europska unija napravila je ključan iskorak prema osiguravanju vlastitih izvora i preradbenih kapaciteta. Ipak, put prema samodostatnosti bit će dug i složen. Birokratske prepreke, manjak ulaganja, strogi ESG standardi i globalna konkurencija ostaju ozbiljni izazovi koji zahtijevaju koordiniran i pragmatičan pristup.
No, upravo ti izazovi otvaraju prostor za inovacije i novo industrijsko pozicioniranje Europe. Ulaganja u recikliranje, cirkularnu ekonomiju i međunarodna partnerstva temeljena na održivosti mogu pretvoriti sadašnju ovisnost u priliku za stvaranje otpornog, ekološki odgovornog i konkurentnog sustava opskrbe.
Put prema europskoj samodostatnosti nije samo ekonomski projekt — to je politička i strateška odluka o budućnosti kontinenta.
Testirano najmoćnije rusko oružje od kojeg strahuje svijet: Preletio 14 000 km, a broj će rasti
Ako uspije uskladiti svoje vrijednosti s ekonomskom realnošću, Europa može postati globalni primjer kako izgraditi prosperitetnu i sigurnu budućnost temeljenu na održivim resursima.
Reference
AFP. (8. Rujan 2025). France24. Dohvaćeno iz Sweden’s Sami fear for future amid rare earth mining plans: https://www.france24.com/en/live-news/20250908-sweden-s-sami-fear-for-future-amid-rare-earth-mining-plans
Bassetti, F. (28. Travanj 2023). Foresight. Dohvaćeno iz Moving mining back to Europe: https://www.climateforesight.eu/articles/moving-mining-back-to-europe/
Clapp, S., Höflmayer, M., Lazarou, E., & Pari, M. (2025). ReArm Europe Plan/Readiness 2030 – Briefing. European Union.
Claudiu, P. C., & Evangelos, T. (2016). Raw materials in the European. Luxembourg: Publications Office of the European Union.
Cossu, R., & Williams, D. I. (2015). Urban mining: Concepts, terminology, challenges. Waste Management, 45, 1-3.
EIT RawMaterials. (2025). EIT RawMaterials to lead new European Advanced Materials Academy. Brisel. Dohvaćeno iz https://eitrawmaterials.eu/
Europska komisija. (n.d.). Dohvaćeno iz Global Gateway in Sub-Saharan Africa: https://international-partnerships.ec.europa.eu/policies/global-gateway/initiatives-sub-saharan-africa_en
Europska komisija. (21. 2 2025). Dohvaćeno iz European Green Deal: https://www.consilium.europa.eu/en/policies/european-green-deal/
Europska komisija. (2025). Dohvaćeno iz Europe’s Digital Decade: digital targets for 2030: https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/priorities-2019-2024/europe-fit-digital-age/europes-digital-decade-digital-targets-2030_en
Europsko vijeće. (21. 3 2025). Dohvaćeno iz An EU critical raw materials act for the future of EU supply chains: https://www.consilium.europa.eu/en/infographics/critical-raw-materials/
Eurostat. (Lipanj 2025). International trade in critical raw materials.
Findeisen, F., & Wernert, Y. (2023). Meeting the costs of resilience: The EU’s Critical Raw Materials Strategy must go the extra kilometer. Berlin: Hertie School GmbH.
IEA. (2025). Global Critical Minerals Outlook. Paris: IEA.
Logan, S., & Acheampong, T. (2025). Too clean to compete: Why strict standards keep Europeans out of African minerals. The European Council on Foreign Relations.
McNulty, T., Hazen, N., & Park, S. (2022). Processing the ores of rare-earth elements. MRS Bulletin, 258-266.
Meter, Z. (12. 10 2025). Geopolitika.new. Dohvaćeno iz Trump najavio 130%-tne carine za Kinu, ova uzvratila udarac: počinje globalni trgovinski kaos: https://www.geopolitika.news/razgovori/toptema/trump-najavio-130-tne-carine-za-kinu-ova-uzvratila-udarac-pocinje-globalni-trgovinski-kaos/
National Minerals Information Center. (2025). US Geological Survey. Dohvaćeno iz Rare Earths Statistics and Information: https://www.usgs.gov/centers/national-minerals-information-center/rare-earths-statistics-and-information
Rare Earth Exchanges. (14. Rujan 2025). Dohvaćeno iz China Rare Earth Society, State Group Deepen Strategic Ties: https://rareearthexchanges.com/news/china-rare-earth-society-state-group-deepen-strategic-ties/
Reuters. (10. Listopad 2025). Reuters. Dohvaćeno iz China expands rare earths restrictions, targets defense and chips users: https://www.reuters.com/world/china/china-tightens-rare-earth-export-controls-2025-10-09/
Sultan, B. (30. Studeni 2023). Modern Diplomacy. Dohvaćeno iz Vertical Integration of Chinese Companies on Rare Earth Minerals Production as Strategic Supremacy: https://moderndiplomacy.eu/2023/11/30/vertical-integration-of-chinese-companies-on-rare-earth-minerals-production-as-strategic-supremacy/
