Udruženje BH Novinari i Linija za pomoć novinarima (FMHL) najoštrije su osudili, kako navode, diskriminirajuće postupke Vijeća ministara Bosne i HercegovinePosebno upozoravaju na praksu omogućavanja samo pojedinim medijima postavljanje pitanja na službenim konferencijama za novinare.
Prema priopćenju, diskriminacija je kulminirala tijekom nedavnih press konferencija održanih nakon posjeta Marte Kos, povjerenice Europske unije za proširenje, te Ursule von der Leyen, predsjednice Europske komisije. Bez ikakvog obrazloženja, novinarima većine medija nije dopušteno postavljanje pitanja, dok su tu mogućnost imali samo predstavnici BHRT-a i RTV Herceg Bosne.
„Sprječavanje većine novinara da postavljaju pitanja od javnog značaja, kao i stvaranje grupe privilegiranih medija, predstavlja grubo kršenje prava na slobodu informiranja i slobodan rad novinara bez uplitanja vlasti. Takva praksa ne postoji u demokratskim državama i nije utemeljena ni na jednom pravnom aktu Vijeća ministara“, ističu iz BH Novinara.
‘Odgovorna je Borjana Krišto’
Udruga smatra kako je za ovaj incident izravno odgovorna predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto, „koja bi morala znati da novinari nisu držači mikrofona, već profesionalci koji u ime građana imaju pravo postavljati i kritička pitanja, ne samo njoj nego i visokim europskim dužnosnicama“.
BH Novinari i FMHL podsjećaju da je apsurdno da Vijeće ministara odabere samo dva medija za postavljanje pitanja tijekom posjeta predstavnica institucija koje se zalažu upravo za slobodu medija i sigurnost novinara. Posebno naglašavaju da domaćim novinarima nije omogućeno pitati Ursulu von der Leyen o padu medijskih sloboda u BiH, gdje je zemlja u posljednje dvije godine pala za 23 mjesta na svjetskoj ljestvici.
Organizacije pitaju Delegaciju EU u BiH je li mogla spriječiti ovakvu javnu diskriminaciju medija i novinara, te zašto nije reagirala na zabranu postavljanja pitanja o planovima Europske komisije u vezi s medijskim slobodama.
Upravni odbor BH Novinara i FMHL zahtijevaju od Vijeća ministara BiH, njegovih službi za informiranje i predsjedateljice Krišto javno očitovanje o „grubom kršenju prava novinara“ te objašnjenje kriterija po kojima su odabrani samo pojedini mediji. Također traže jamstva da se slična praksa više nikada neće ponoviti, a svi novinari i mediji u BiH budu ravnopravno tretirani na događajima od javnog značaja.
