Upravni odbor BHRT-a održao je sjednicu u iznimno teškim, dosad najgorim uvjetima financijske neizvjesnosti i ugroženog poslovanja. Članovi Upravnog odbora i menadžmenta raspravljali su o koracima koje je, u trenutačnom ambijentu u Bosni i Hercegovini, uopće moguće poduzeti kako bi se pomoglo u očuvanju opstanka ove javne medijske kuće.
Podsjećamo javnost kako je BHRT u ovako dramatičnu situaciju dospio prvenstveno zbog 20 godina neprovođenja Zakona o javnom RTV sustavu, a izlazak iz ove nezavidne pozicije nije moguć bez konkretne pomoći države. Situacija je dodatno alarmantna nakon izjave ministra komunikacija i prometa BiH Edina Forte, koji je poručio kako u Vijeću ministara “trenutačno nema političke volje da se pomogne BHRT-u”.
Upravni odbor i menadžment BHRT-a uputili su apel i službeni dopis svim institucijama vlasti u BiH, kao i predstavnicima međunarodne zajednice, upoznavši ih sa situacijom u koju je dovedena ova medijska kuća. Ako u državi “nema volje” da se pomogne BHRT-u, tada su uistinu svjetla već ugašena – i pitanje je dana kada će nastupiti potpuni medijski mrak.
Ukoliko zbog brojnih tužbi i blokade računa BHRT prestane s radom, to će dovesti i do gašenja Radiotelevizije Federacije BiH, kojoj BHRT pruža ključne produkcijske i logističke usluge. Osim medijskog mraka, ovime bi bila ugrožena egzistencija oko 780 radnika BHRT-a i približno 350 zaposlenika RTV FBiH.
Trenutačno su računi BHRT-a blokirani zbog tužbi radnika uslijed neplaćenih doprinosa, a prijete i dodatne blokade od strane dobavljača električne energije, plina i ostalih osnovnih usluga. Dug BHRT-a prema Europskoj radiodifuzijskoj uniji (EBU) već je premašio 20 milijuna KM. I za taj, europski i državni problem, “nema volje” da se pronađe rješenje.
Podsjećamo, BHRT nema drugih izvora prihoda osim sve manjih i ograničenih prihoda od RTV pristojbe koja se naplaćuje isključivo na području Federacije BiH, putem računa za utrošenu električnu energiju koje ispostavlja JP Elektroprivreda BiH. Financijska situacija dodatno je pogoršana nakon primjene odluke Vlade FBiH o povećanju najniže plaće. U slučaju BHRT-a to znači usklađivanje plaća za 505 zaposlenika, pri čemu ukupan iznos naplaćene pristojbe jedva pokriva isplatu neto plaća.
Valja naglasiti da BHRT ne upravlja vlastitim prihodima, niti ima ovlasti za naplatu RTV pristojbe. Na teritoriju Federacije BiH ta je nadležnost povjerena RTV FBiH, koja godinama ne poduzima mjere za povećanje učinkovitosti naplate. U Republici Srpskoj, pristojbu naplaćuje RTRS, koji već osam godina uskraćuje zakonski pripadajući dio prihoda BHRT-u – riječ je o dugu koji sada iznosi 95 milijuna KM. Istodobno, dugovanja RTV FBiH prema BHRT-u premašuju 14 milijuna KM.
Upravni odbor i menadžment BHRT-a apeliraju na nadležne institucije da što prije pronađu održiv model financiranja ili sufinanciranja Radiotelevizije Bosne i Hercegovine. U suprotnom, zbog sve većeg broja tužbi zaposlenika i dobavljača, te milijunskih dugovanja prema BHRT-u, ovoj javnoj medijskoj kući prijeti potpuni prekid rada – što bi automatski povuklo i gašenje RTV Federacije BiH.
