Bosna i Hercegovina je u prvih osam mjeseci ove godine, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa zemljama regije ostvarila suficit s Crnom Gorom, Hrvatskom i Sjevernom Makedonijom.
S druge strane, zabilježen je deficit u trgovini sa Srbijom, Slovenijom i Albanijom, prenose Nezavisne.
Izvoz u Srbiju
Bosna i Hercegovina je u tom razdoblju u Srbiju izvezla robu u vrijednosti od 1,05 milijardi KM, dok je uvezla proizvode u vrijednosti od 1,32 milijarde KM.
Kada je riječ o Sloveniji, iz te zemlje je u BiH stigla roba vrijedna 380 milijuna KM, dok smo u Sloveniju isporučili proizvode u vrijednosti od 327 milijuna KM.
Albanski izvoz prema BiH ove godine iznosio je oko 50 milijuna KM, dok je BiH u Albaniju plasirala robu vrijednu 34,5 milijuna KM.
BiH i Hrvatska
Kada je riječ o suficitu u vanjskotrgovinskoj razmjeni, BiH je u Hrvatsku izvezla proizvode ukupne vrijednosti 3,22 milijarde KM, čime je Hrvatska postala zemlja u koju BiH izvozi najviše svojih proizvoda.
U istom razdoblju Hrvatska je u BiH izvezla robu vrijednu 2,28 milijardi KM.
Izvoz u Sjevernu Makedoniju iznosio je 61,3 milijuna KM, dok je uvoz iz te zemlje dosegnuo oko 49 milijuna KM.
Crna Gora je u BiH plasirala robu vrijednu 105,4 milijuna KM, dok je BiH u Crnu Goru izvezla proizvode u vrijednosti od 227,2 milijuna KM.
Trgovinski deficiti
Profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević ističe kako podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni već godinama pokazuju da BiH najveće deficite ostvaruje upravo sa zemljama regije.
„Ti podaci ukazuju na našu nekonkurentnu proizvodnu strukturu, ali i na mogućnost da se stanje promijeni uz odgovarajuće ekonomske mjere. Činjenica da dominantan dio deficita otpada na zemlje regije pokazuje da nismo poraženi na tržištu od tehnološki naprednijih proizvođača, nego od konkurenata koji su nam dostižni. Većina uvoza iz zemalja regije mogla bi biti zamijenjena domaćom proizvodnjom“, objašnjava Mlinarević.
On dodaje kako je potrebno kroz gospodarsku politiku pomoći domaćim proizvođačima da povećaju troškovnu učinkovitost i unaprijede kvalitetu proizvoda, posebno kroz inovacije i modernizaciju opreme.
Prema njegovim riječima, drugi smjer djelovanja trebao bi biti privlačenje regionalnih investitora u Bosnu i Hercegovinu, koji bi proizvodili za potrebe domaćeg i regionalnog tržišta.
„Na taj bi se način dio potrošnje koja sada kroz uvoz potiče proizvodnju u drugim zemljama, preusmjerio na domaće proizvode, što bi doprinijelo dinamičnijem i održivijem rastu naše ekonomije“, zaključuje Mlinarević.
Ekonomist Igor Gavran smatra da bi gospodarska suradnja u regiji trebala biti znatno bolja, osobito sa Srbijom, s kojom BiH tradicionalno ima veliki trgovinski deficit.
„Slična je situacija i s Hrvatskom, no ona je članica Europske unije pa su neke konkurentske prednosti razumljivije. Deficit s Albanijom prije pokazuje da nedovoljno izvozimo, budući da albanska ekonomija nije konkurentna ni snažna kao srpska ili hrvatska. Ključ za BiH, i u regiji i šire, jest povećanje izvoza – ne samo količinski, nego i kvalitativno, kroz više finalnih proizvoda s većom dodanom vrijednošću“, poručuje Gavran.
