Američki predsjednik Donald Trump u subotu se sastaje u Washingtonu sastaje s poljskim predsjednikom Andrzejem Dudom, nakon što je u petak otpustio čelnika Združenog stožera generala C.Q. Browna i najavio da će zamijeniti pet drugih visokopozicioniranih dužnosnika u sklopu neviđene reorganizacije američkog vojnog vrha. Istoga dana, Associated Press je podnio tužbu protiv viših pomoćnika Donalda Trumpa zbog odluke Bijele kuće da najstarijoj i najvećoj američkoj novinskoj agenciji ograniči pristup američkom predsjedniku i drugim dužnosnicima jer su u prezentaciji odbijali Meksički zaljev nazivati “Američkim zaljevom”.
U petak je SAD također predstavio prijedlog rezolucije Ujedinjenih naroda u povodu treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu i tako ponudio vlastito rješenje koje se suprotstavlja naporima Kijeva europskih saveznika, koji žele da na Općoj skupštini u ponedjeljak bude usvojen njihov tekst. Kasnije istoga dana, Trump je rekao da očekuje da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uskoro potpisati sporazum o mineralima sa SAD-om sklopu napora za okončanje rata u Ukrajini.
Smjene na vrhu vojske
Donald Trump u petak je otpustio čelnika Združenog stožera generala C.Q. Browna i najavio da će zamijeniti pet drugih visokopozicioniranih dužnosnika u sklopu neviđene reorganizacije američkog vojnog vrha. Trump je u objavi na svojoj društvenoj platformi Truth Social rekao da će za Brownovog nasljednika nominirati umirovljenog generala Dan “Razin” Cainea.
Bivši pilot borbenog zrakoplova F-16, Caine je do 2024. bio zamjenik ravnatelja za vojna pitanja u Središnjoj obavještajnoj agenciji (CIA). Trump će također zamijeniti čelnicu američke ratne mornarice, admiralicu Lisu Franchetti, kao i zamjenika šefa ratnog zrakoplovstva i glavne vojne suce u vojsci, mornarici i zrakoplovstvu, objavio je Pentagon.
Odlukom je unesen dodatan nemir u Pentagon, koji se već priprema za otpuštanja civilnih djelatnika, dramatične izmjene u proračunu i premještanje američkih vojnika prema Trumpovoj novoj vanjskoj politici “America First” (Amerika na prvom mjestu).
Premda se civilno vodstvo Pentagona mijenja sa svakom novom administracijom, uniformirani pripadnici američkih oružanih snaga su, barem deklarativno, apolitični te provode politike demokratskih i republikanskih administracija.
Očekivalo se da će Brown, koji je najviši vojni dužnosnik postao u listopadu 2023., ostati na tom položaju do rujna 2027. Trump nije objasnio svoju odluku da zamijeni Browna niti je rekao hoće li ostati na položaju dok Senat ne potvrdi njegovu zamjenu. “Želim zahvaliti generalu Charlesu ‘CQ’ Brownu za njegovih preko 40 godina službe našoj zemlji, uključujući kao trenutni čelnik Združenog stožera. On je divan gospodin i izvanredan vođa te njemu i njegovoj obitelji želim prekrasnu budućnost”, napisao je Trump. Reuters je još u studenom pisao o planovima nadolazeće Trumpove administracije da podijeli masovne otkaze, uključujući Brownu.
Ministar obrane Pete Hegseth je bio skeptičan glede Browna prije nego što je došao na čelo ministarstva s namjerom da ukine programe različitosti, jednakosti i inkluzije (DEI) u vojsci. U svojoj najnovijoj knjizi, Hegseth se zapitao bi li Brown došao do tog položaja da nije Afroamerikanac. “Je li to bilo zbog boje njegove kože? Ili zbog njegovih sposobnosti? Nikada nećemo saznati, no uvijek ćemo sumnjati, što se čini nepravednim prema CQ-u. No, budući da je (svoju) rasu koristio kao jednu od svojih najvećih prednosti, zaista nije bitno”, napisao je u svojoj knjizi “The War on Warriors: Behind the Betrayal of the Men Who Keep Us Free” objavljenoj 2024.
Brown, bivši pilot borbenih zrakoplova i tek drugi afroamerički časnik koji je postao predsjednik Združenog stožera, podijelio je svoja iskustva u emotivnom videu objavljenom na internetu nakon ubojstva George Floyda 2020. Bio je na službenom putovanju kada je Trump objavio svoju odluku o njegovoj smjeni. Nekoliko sati prije Trumpove objave, Brownov službeni korisnički račun na X-u je objavio njegove fotografije s vojnicima na američkoj granici s Meksikom.
“Sigurnost granica je oduvijek bila ključna za obranu naše domovine. Dok se suočavamo s neviđenim sigurnosnim izazovima, pobrinut ćemo se za to da naše snage na granici imaju sve što im je potrebno”, napisao je na društvenoj mreži.
Associated Press tuži Trumpove pomoćnike zbog ograničavanja pristupa Bijeloj kući
Associated Press je u petak podnio tužbu protiv viših pomoćnika Donalda Trumpa zbog odluke Bijele kuće da novinskoj agenciji ograniči pristup američkom predsjedniku i drugim dužnosnicima jer odbija Meksički zaljev nazivati “Američkim zaljevom”.
Tužba, podnesena na okružnom sudu u Washington D.C.-ju, tvrdi da odluka Bijele kuće da novinarima AP-a onemogući pristup Ovalnom uredu i službenom predsjedničkom zrakoplovu Air Force One krši američki ustav, uključujući slobodu govora, tako što nastoji kontrolirati način izvještavanja. “Mediji i svi ljudi u Sjedinjenim Državama imaju pravo birati svoje riječi, a da im se pritom vlada ne osvećuje”, stoji u tužbi.
Odgovarajući na pitanja konzervativne političke komentatorice Mercedes Schlapp o tužbi, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt je na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC) u Washingtonu rekla: “Smatramo da smo u pravu s ovim stavom. Pobrinut ćemo se za to da istina i točnost budu svakoga dana prisutni u Bijeloj kući”.
Trumpov šef komunikacija Steven Cheung je u priopćenju tužbu nazvao “očiglednim marketinškim trikom” koji se samo pretvara da ima veze s prvim amandmanom američkog ustava.
Trump je prošlog mjeseca potpisao izvršnu uredbu kojom naređuje ministarstvu unutarnjih poslova da promijeni ime Meksičkog zaljeva u “Američki zaljev”. Associated Press pak je, navodeći uredničke standarde, rekao da će nastaviti koristiti ustaljeno ime zaljeva. Agencijski priručnik o stilu pisanja i izvještavanja kaže da Meksički zaljev taj naziv nosi preko 400 godina te da mora koristiti nazive koji su lako prepoznatljivi različitima publikama u svijetu.
Bijela kuća je potom onemogućila pristup novinarima AP-a predsjedničkom zrakoplovu Air Force One te Ovalnom uredu, gdje je Trump održao nekoliko tiskovnih konferencija otkako se vratio na dužnost predsjednika.
Trumpova zabrana sprečava novinare agencije da vide i čuju njega te druge visoke dužnosnike Bijele kuće dok poduzimaju korake o kojima valja izvještavati. Nekoliko skupina za slobodu medija kao i Udruga dopisnika Bijele kuće (WHCA) su kritizirali odluku. Reuters je objavio priopćenje podrške AP-u.
Tužba tvrdi da odluka Bijele kuće predstavlja osvetu zbog odluka vezanih za izvještavanje zaštićenih ustavom. Također, tvrdi da AP nije imao priliku osporiti odluku. Kao optuženi su imenovani Leavitt, šefica kabineta Susie Wiles i njen zamjenik Taylor Budowich. Wiles i Budowich nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentarom. AP traži da sud uvedena ograničenja proglasi nezakonitima te da mu se vrati pristup svim prostorima dostupnima novinarima koji izvještavaju iz Bijele kuće.
SAD predstavlja svoju rezoluciju o Ukrajini pri UN-u
Sjedinjene Američke Države su u petak predstavile prijedlog rezolucije Ujedinjenih naroda u povodu treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu te su se tako suprotstavile naporima Kijeva i europskih saveznika, koji žele da na Općoj skupštini u ponedjeljak bude usvojen njihov tekst. U toj rezoluciji, koju je podržalo 50-ak zemalja, se poziva na zaštitu ukrajinske teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta.
Kratak nacrt američke rezolucije od tri paragrafa, u koji je Reuters imao uvid, žali zbog izgubljenih života u “rusko-ukrajinskom sukobu” i ponavlja “da je primarna svrha Ujedinjenih naroda održati međunarodan mir i sigurnost te mirnim putem rješavati sporove”. Također, nacrt “apelira na brz kraj sukoba i dodatno poziva na dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije”.
Rusija je predložila amandman na tu rečenicu, koji je Reuters vidio, kako bi ona glasila “apelira na brz kraj sukoba, uključujući bavljenje temeljnim uzrocima, i dodatno poziva na dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije”. Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzija je američki nacrt opisao kao “dobar potez”. Ruski diplomat, koji je pristao razgovarati pod uvjetom da ostane anoniman, rekao je da će Moskva glasati za američku rezoluciju ako ruski amandman bude usvojen u Općoj skupštini. Nebenzija je kazao da ga je SAD kontaktirao prije nego što je nacrt poslan Općoj skupštini od 193 zemalja članica.
Opća skupština će se u ponedjeljak sastati kako bi glasala o tekstu Ukrajine i Europske unije, koji poziva na deeskalaciju, rani prekid sukoba i njegovo mirno rješavanje u skladu s Poveljom UN-a i međunarodnim pravom. Europski ambasadori pri UN-u će se kasnije u petak sastati kako bi raspravili o američkom potezu, rekli su diplomati.
Rezolucije Opće skupštine nisu obvezujuće, ali nose političku težinu te odražavaju globalni stav prema ratu. Nijedna zemlja nema pravo veta u skupštini.
Ukrajinski i europski tekst, koji je Reuters vidio, “ponavlja hitnu potrebu za okončanjem rata ove godine i za udvostručenjem diplomatskih napora kako bi se smanjio rizik od daljnje eskalacije i postigao sveobuhvatan, pravedan i trajan mir u Ukrajini”. Izgleda da je tekst rezolucije malo blaži u odnosu na ranije postupanje Opće skupštine. Ne kritizira Rusiju toliko izravno, već samo govori o “agresiji”. Rezolucija usvojena nedugo nakon početka rata, sa 141 glasom “za”, izrazila je žaljenje “u najoštrijem smislu zbog agresije Ruske Federacije”. Ukrajinski i europski tekst govori o potrebi za implementacijom ranijih rezolucija UN-a, koje su tražile da Rusija povuče svoje snage s međunarodno priznatog teritorija Ukrajine te da Moskva prestane s napadima.
Opća skupština je u prvoj godini sukoba usvojila šest rezolucija o ratu, u kojima je kritizirala Moskvu i tražila da Rusija povuče sve svoje vojnike. Rezoluciju u listopadu 2022., koja je osudila ruski “pokušaj nezakonite aneksije” četiri ukrajinske pokrajine, podržale su 143 zemlje članice.
Tri diplomatska izvora su za Reuters u četvrtak rekle da SAD odbija biti kosponzor ukrajinskog nacrta rezolucije, a kojom se podupire teritorijalni integritet Kijeva i osuđuje ruska agresija. Sjedinjene Države bile su kosponzor gotovo svih rezolucija UN-a o potpori Ukrajine protiv Rusije u najvećem sukobu na europskom tlu od Drugog svjetskog rata.
Trump i Zelenski ipak rade na sporazumu o resursima
Američki predsjednik Donald Trump je kasno u petak rekao da očekuje da će njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenskij uskoro potpisati sporazum o mineralima sa Sjedinjenim Američkim Državama u sklopu napora za okončanje rata u Ukrajini. “Potpisujemo sporazum, nadam se veoma uskoro”, rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu na pitanje o ukrajinskim mineralima.
Zelenski je posebno kazao da ukrajinski i američki timovi rade na nacrtu takvog sporazuma. “Nadam se … poštenom ishodu”, kazao je u svojoj noćnoj videoporuci u petak nakon što su dvojica vođa ovog tjedna razmijenila uvrede. Trump je nazvao Zelenskog neizabranim diktatorom, a Zelenski mu je odgovorio da živi u balonu dezinformacija i da ponavlja argumente Moskve.
Nagla promjena tona SAD-a, najvažnijeg ukrajinskog saveznika, uznemirila je europske dužnosnike i dovela do zabrinutosti da bi Kijev mogao biti prisiljen na mirovni sporazum koji bi išao u korist ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Zelenski je kasnije ublažio svoje izjave i rekao da se nada američkom pragmatizmu.
Trump je rekao da vjeruje da će se Putin i Zelenski “morati sastati, jer znate što? Želimo zaustaviti ubijanje milijuna ljudi”. “Zato želim vidjeti primirje i želim ostvariti taj sporazum. Mislim da imamo šanse za postizanje dogovora. Morao sam biti siguran da Rusija to želi učiniti”, kazao je.
Zelenski je u srijedu odbacio američke zahtjeve za 500 milijardi dolara vrijednim mineralnim bogatstvom iz Ukrajine kako bi se Washingtonu nadoknadila ratnodopska pomoć, rekavši da SAD nije osigurao ni približno toliko sredstava, a da sporazum ne nudi sigurnosna jamstva. Ukrajina ima vrijedna nalazišta strateških minerala koje SAD želi. Minerali o kojima je riječ uključivali bi rijetke zemne metale, kao i titan, uranij i litij među ostalima, a koriste se u baterijama, tehnološkoj i zračnoj industriji.
“Evo u čemu je bit, predsjednik Zelenski će potpisati taj sporazum i to ćete vidjeti u veoma kratkom roku”, kazao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC) u Washingtonu.
Zelenski je najavio sporazum nakon razgovora između njegovog šefa kabineta Andrija Jermaka i američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza. Ured ukrajinskog predsjednika je objavio da su dvojica razgovarala o “usklađivanju stavova” u bilateralnim odnosima. Jermak je “naglasio važnost održavanja bilateralne suradnje i visoke razine odnosa između Ukrajine i Sjedinjenih Država”, prema uredu predsjednika.
Senat potvrdio izbor Trumpovog favorita Kasha Patela za direktora FBI-a
